"Za jači pohod na tržište u novoj dokapitalizaciji trebamo više nego smo planirali, minimalno 700 milijuna kuna"

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke/ Luka Stanzl/PIXSELL Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke/ Luka Stanzl/PIXSELL

Realizirali smo puno. Naša je kvaliteta proizvoda i usluga bolja, kao i profitabilnost. Tržišni udio je veći, a percepcija javnosti puno bolja. No, planirao sam da u ovom mandatu ostvarimo još više.

U posljednjoj godini 5-godišnjeg mandata predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Tomislav Vuić ne skriva da bi na njezinom čelu volio i ostati. U smjernicama nove strategije koju će uskoro predstaviti HPB bi trebao ostati u državnim rukama, no za rast i borbu s puno većim igračima trebat će ove ili najkasnije iduće godine uliti najmanje 700 milijuna kuna.  Kako se to uklapa u obećanja o privatizaciji dana Bruxellesu, zašto smatra da bi dionice trebalo ponuditi građanima te je li nakon pripajanja Jadranske na redu i Croatia banka, Vuić otkriva u razgovoru za Poslovni dnevnik. 

Kakva je bila 2018.?
Prošla je godina za HPB bila vrlo uspješna. U poslovanju s malim i srednjim poduzećima do kraja studenoga povećali smo kreditni portfelj za 40 posto, porastao je i volumen kredita u poslovanju s građanima gdje je broj plasiranih kredita veći za 27 posto. Osim posebno dobrih rezultata u prodaji u zadnjem kvartalu prošle godine, stvoreni su preduvjeti da tako započnemo i ovu. Rezultate ćemo objaviti sljedećeg mjeseca. 

U rujnu vam istječe petogodišnji mandat. Jeste li ostvarili planirano? 
Realizirali smo puno, naša je kvaliteta proizvoda i usluga bolja, kao i profitabilnost. Organizacijski i kadrovski je HPB značajno ojačan, konačno imamo veći broj jako dobrih direktora i stručnjaka. Tržišni udio je veći, a percepcija javnosti puno bolja nego ranije. Svi znaju da je HPB ravnopravan takmac bankama u inozemnom vlasništvu, a i svi znaju za Hrvatka i Crnu Lucu. Još nismo tako dobri kakvi želimo biti i još trebamo raditi kako bismo postali brži i efikasniji od veće konkurencije. Rezultati su dobri, ali sam planirao da u ovom mandatu ostvarimo još više. 

Imali ste i periode zategnutih odnosa s državom, zapelo je s razrješnicom za 2015. U kakvim ste danas odnosima, očekujete li povjerenje za novi mandat?
Odnosi nikad nisu bili zategnuti. U prvom krugu nismo dobili razrješnicu, u drugom jesmo. Mislim da je odnos dobar. Novi me mandat zanima, u njemu bih trebalo završiti započeto, odnosno do kraja realizirati planove što se tiče kvalitete usluga, tržišnog udjela, profitabilnosti i dokapitalizacije. 

Vole li političari pritiskati državnu banku?
Politika od mene nije imala velika očekivanja ni oko kadroviranja niti kreditiranja. Nisam osjećao poseban pritisak, a sve što smo napravili bilo je po standardima struke.  

Izradili ste novu strategiju. Donosi li ona promjene u odnosu na dosadašnju politiku?
Nema većih zaokreta u strategiji. Definirali smo misiju banke i ona je stvaranje uvjeta za bolji život u Hrvatskoj. Možda zvuči pretenciozno, ali takvu odluku može donijeti i svaka osoba za sebe, a mi smo sigurno dovoljno veliki i jaki da damo značajniji doprinos. Planiramo ostati banka u hrvatskom vlasništvu, povećavati tržišni udio i balansirano brinuti o klijentima, dioničarima i zajednici. Prvenstveno smo okrenuti poslovanju s građanima i malom i srednjem poduzetništvu. Najviše ćemo se posvetiti unapređenju tradicionalnog bankarstva, gdje još uvijek imamo dovoljno prostora i digitalizaciji. Ova su dva smjera povezana jer paralelno s digitalizacijom popravljamo procese, nije bitno samo digitalizirati nego i što se digitalizira. Nastavljamo suradnju s Hrvatskom poštom, kao najvećom mrežom poslovnica za prodaju bankarskih proizvoda, a jedan od naših prioriteta je i dijaspora kojoj možemo biti bolji partner od bilo koje druge banke. 

U kuloarima se ponovno spominje pripajanje Croatia banke HPB-u?
Vjerujemo da jedina veća banka u hrvatskom vlasništvu treba rasti i imati visinu kapitala i veći tržišni udio kroz organski rast, ali i kroz akvizicije. Pitanje akvizicije je prvenstveno odluka vlasnika i kapitala, a što se nas tiče kadrovski i organizacijski možemo uspješno akvizirati drugu banku. 

Ima li konkretnih planova za novi krug dokapitalizacije? Koliko vam je kapitala potrebno, ovisno o scenariju rasta?  
S postojećom razinom kapitala ne možemo ostvariti puni potencijal koji banka ima, niti raditi nova preuzimanja, eventualno jednu manju banku. Za značajnije osvajanje tržišta potrebno je više kapitala, no nama za ispunjenje regulatornih zahtjeva i relativno umjereni, tzv. održivi rast momentalno treba minimalno 700 milijuna kuna. To je za 100 milijuna kuna više nego što smo ranije planirali. Vlasnik će odlučiti hoće li to biti ove ili iduće godine. 

Kako napreduje pripajanje Jadranske banke? Je li JABA prvenstveno politička akvizicija ili je opravdala trošenje resursa HPB-a? 
To je bila win-win akvizicija. Procijenili smo da je to dobro za HPB, a ujedno je riješen problem državi na lokalnoj razini. Pripajanje napreduje dobro, imamo puno posla. Svako je pripajanje zahtjevno, bit će završeno u prvoj polovici 2019. godine, možda i krajem prvog kvartala. Važna nam je kvaliteta, pa bismo željeli izbjeći poteškoće za klijente, koliko god to možemo. Akvizicijom smo značajno ojačali svoj položaj u Dalmaciji, koja je uz Slavoniju u našem fokusu u proteklih godinu dana, i to baš u Šibeniku gdje očekujemo najveći iskorak. Svi smo u Banci iz projekta nešto naučili i još uvijek učimo, a 40.000 klijenata nije mali broj.

Bankarsko tržište stagnira, očekujete li zaoštravanje bitke za klijente s obzirom na okrupnjavanje OTP-a, ili promjene na ljestvici najvećih? 
Ne mislim da će okrupnjavanje bitno utjecati na bitku za klijente, za klijente se ionako borimo. Teško je tijekom spajanja držati fokus na tržište i to je uvijek prilika da se konkurenciji uzmu klijenti. Smatram da u 2019. neće biti promjena kako kažete 'na ljestvici', a one za nas i nisu presudne - mi imamo svoj plan i radimo ono što smatramo da treba raditi. Konkurenciju gledamo onoliko koliko mislimo da ju trebamo gledati, ne više od toga. 

Digitalizacija je puno više od mobilnih aplikacija, glavni konkurenti know-how implementiraju od majki. Jeste li tu u nekonkurentnoj poziciji? 
Digitalizacija je sigurno osnova strateških smjernica svih, nazovimo ih 'boljih banaka', a vrijeme će pokazati koliko će tko u tome uspjeti. Istina je da se dobar dio znanja u naše banke u stranom vlasništvu uvozi iz centrala, no i kod njih se dio radi lokalno. Većina stvari ima pozitivne i negativne strane, mi komfor akumuliranog znanja i prakse u matici nemamo, ali možemo biti brži u donošenju odluka i fokusirani na ovo - nama jedino tržište. Neke stvari ne možemo raditi kao što mogu velike banke, ali neke možemo i brže i jeftinije. 

Komplicira li vam struktura klijenata (veliki broj umirovljenika) razvoj jer novine generalno lakše prihvaćaju mlađi?
Važno je da smo realni u razumijevanju naših snaga i slabosti i da s njima dobro upravljamo. Slično je sa strukturom klijenata. PSD 2 direktivu shvaćamo kao priliku. Naši klijenti, ne samo umirovljenici, su najvjerniji u Hrvatskoj, ne uzimamo ih zdravo za gotovo, ali nam ih konkurencija, realno gledano, teško uzima. Za nove i mlađe se svi imamo jednako priliku boriti. U 2018. broj naših radno aktivnih klijenata porastao je za 10 posto, a broj korisnika mHPB mobilne usluge približava se 90.000. Generacijama koje dolaze HPB nije manje atraktivan brand od Zabe ili Erstea. 

Velike banke drastično su srezale kamate na štednju. Koliko prostora još ima za pad aktivnih kamatnih stopa? Vaše stope su uglavnom vezane uz NRS (koji reagira s odmakom) - kada bi se mogao očekivati njihov rast?  
Ne očekujem značajniji rast kamatnih stopa 2019. godine, ako bude manjih oscilacija na bilo koju stranu to ne bi trebalo značajno utjecati ni na klijente niti na tržište. 

Osjećate li posljedice nefunkcioniranja HROK-a?  
Krediti rastu i kod tržišta i kod nas u HPB-u, ali bi bilo dobro da HROK što prije nastavi s radom.

Dionice ponuditi i građanima

Sudjelovanje države u dokapitalizaciji 2015. Europska komisija nije tretirala kao spašavanje već investiciju pod uvjetom da se banka u drugoj fazi privatizira. Postoji li u planu javna ponuda, je li prodaja u petogodišnjoj strategiji?
Prodaja nije u petogodišnjoj strategiji, bilo bi najbolje, po našem mišljenju, da banka ostane u hrvatskom vlasništvu i to mješovitom - hrvatske države i privatnom. Javna bi ponuda bila dobra - da se dionice u fazama, osim institucionalnim ulagačima, ponude i građanima. Tako bi i oni imali priliku pokazati povjerenje i uložiti u hrvatsku banku, a bio bi to i kraj kritikama da se HPB navodno za nekoga 'namješta'.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!