Za deset novih elektrana HEP mora pronaći tri milijarde eura

Autor: Poslovni.hr , 07. travanj 2010. u 22:00

Detalje projekta koje je naložila Vlada HEP drži u tajnosti

Hrvatska elektroprivreda još uvijek ne želi govoriti na koji način i kada će se krenuti u provedbu plana ubrzane gradnje desetak elektroenergetskih objekata, odnosno dvije termoelektrane i osam hidroelektrana, prema odluci o prioritetnim ulaganjima u energetici koju je Vlada donijela prošlog tjedna.

Iako je uglavnom riječ o investicijama koje su dio HEP-ovih planova, ali su odgođene zbog manjka novca, ili su predviđeni Energetskom strategijom, u tom javnom poduzeću smatraju da je preuranjeno izlaziti s detaljima.
– Imamo procijenjene iznose investicijskih ulaganja za pojedine projekte, ali u ovom trenutku smatramo da nije vrijeme za njihovo iznošenje. Za sve navedene projete procijenjeni ukupni iznos ulaganja je oko tri milijarde eura, a kada koji objekt kreće u realizaciju ovisit će o stupnju pripremljenosti i gotovosti dokumentacije, vrlo načelno su poručili iz HEP-a uz napomenu da će nekoliko projekata vjerojatno startati u manjim vremenskim razmacima.

Granić ‘gura’ Savu
Za sada je, međutim izvjesno tek da uz termoelektrane Sisak u kojoj je počela gradnja i Plomin 3, traju aktivnosti na pripremi gradnje za hidroelektrane Kosinj u Lici i Ombla kod Dubrovnika jer su, kako nam je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša, za njih izrađene studije utjecaja na okoliš. Ostali objekti kojima je Vlada dala status prioritetnih, vrlo su neizvjesni, tvrde naši izvori bliski HEP-u. To se ponajprije odnosi na plan gradnje četiri hidroelektrane na rijeci Savi – Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, koje su bile u planovima ulaganja i predhodnih uprava HEP-a, ali su kao “futuristički” projekt odgođeni za razdoblja iza 2014. godine. “ To je prije svega vodoprivredni objekt, a tek potom elektroenergetski jer bi u eventualnoj fazi realizacije na elektoprivredu otpadalo do četvrtine troškova projekta, pa bi se HEP u njega mogao uključiti ako i ostali djelovi sustava budu pripremljeni”, tumači izvor blizak HEP-u koji sumnja u izvjesnost gradnje Savskih hidroelektrana. Vlada ih je, međutim, ipak odlučila uključiti u plan koji je dobio i ulogu pokretača gospodarstva i to, kako se doznaje, na poticaj ravnatelja energetskog instituta Hrvoje Požar Gorana Granića. Taj je institut, naime, još prije dvije godine izradio studiju kako pristupiti korištenju rijeke Save vođen idejom da se u realizaciju tog projeta može krenuti najkasnije u idućih pet do sedam godina, jer će u protivnom taj prostor urbanizacijom biti izgubljen. Studijom se preporučuje zajedničko djelovanje Grada zagreba i Zagrebačke županije, koji bi bile zadužene za definiranje urbanistička rješenja, Hrvatskih voda koje bi rješavale pitanje nasipa, takozvane vodene obilaznice grada dok bi HEP bio nadležan za hidroelektrane.

Strateški partneri
Neizvjesno je i u kojem krugu će HEP tražiti strateške partnere. Neke tvrtke, kako ističu, već su iskazale interes, a osim njih u igri su različite energetske tvrtke i fondova. Stručnjaci tumače da partnere za ulaganja u dobro pripremljene projekte nije problem naći niti u krizi što dokazuje 15-tak ponuda koje su pristigle na natječaj što ga je nedavno za gradnju hidroelektrane objavila Crna Gora.

Izrada planova

Cijene pod kontrolom
Izradu investicijskih planova HEP-a značajno otežava politika cijena koju je Vlada u ovoj godini, očito odlučila čvrsto držati pod kontrolom. U tim uvjetima kalkulacije troškova znatno su otežane, posebice stoga što će i na HEP utjecati odluka Ine da cijene plina postupno prilagođava tržišnima. HEP nije objavio u kojem omjeru povećanja je riječ jer on izravno ugovara cijenu s Inom.

Komentirajte prvi

New Report

Close