‘Za demografsku obnovu potrebna je sigurnost, a ne pojedinačne mjere’

Autor: Ana Blašković , 20. listopad 2016. u 22:00
Foto: Thinkstock

Odljev mozgova koji su motor napretka postaje rastući problem u zemljama u kojima se ne govori engleski, ističe Svjetska banka.

Dok se iz Hrvatske traži karta više za novi početak u inozemstvu, a politika tek prepoznaje demografiju kao problem dostojan vlastitog resora u Vladi, studija Svjetske banke pokazala je da visokoobrazovani imigranti sa svih strana svijeta uglavnom žele živjeti u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Australiji. Odljev mozgova koji predstavljaju motor razvoja i društvenog napretka postaje rastući problem u zemljama u kojima se ne govori engleski, ističe studija.

Vrijedi istaknuti podatak da su u zadnjoj trećini 20. stoljeća 31 posto Nobelovih nagrada osvojili imigranti od kojih je polovica s američkih institucija. U zadnjih dvadeset godina do 2010. broj visokoobrazovanih imigranata u razvijenim zemljama OECD-a skočio je 130 posto na 28 milijuna. Broj onih iz zemalja nečlanica te organizacije, uglavnom siromašnijih država, povećan je 185 posto na 17,6 milijuna.

 

31posto

Nobelovih nagrada u posljednjih 35 godina 20. stoljeća osvojili su imigranti

"Dokazi upućuju na to da visokoobrazovani imigranti povećavaju inovacije i produktivnost, uglavnom zbog mnoštva vještih pojedinaca u potrazi za inovativni poslovima", ističu autori studije. Dodaju da su imigranti nove generacije manje vezani uz pojedine lokacije i nacionalne identitete već su im mentaliteti i veze globalne. Tu se posebno ističu visokoobrazovane žene čiji je broj u ta dva desetljeća dramatično porastao na 14,4 milijuna, ili 150 posto, a njihovi se odlasci u emigraciju objašnjavaju rodnim nejednakostima i preprekama s kojima su suočene na matičnom tržištu rada.

"Gubitak visokoobrazovanih žena, koje su bez predrasuda, predstavlja problem jer majke imaju najviše utjecaja na razvoj djece, stopu fertiliteta i uljuđenost jednog društva", upozorava jedan od autora studije Caglar Ozden. A gdje je tu Hrvatska? Stjepan Šterc, demograf s PMF-a, ističe da ga ne čude rezultati. "Među emigrantima sve je više visokoobrazovanih, a brojne zemlje, poput SAD-a, imaju koncept da ih rado prihvaćaju pod uvjetom da za tu edukaciju ne plate", kaže Šterc.

Razmjeri iseljavanja iz Hrvatske uz starenje stanovništva šokirali su stručnjake pa Šterc upozorava da samo ministarstvo nije dovoljno, pogotovo ako se sve "gura pod tepih socijale" aludirajući da činjenicu da će se problemom baviti Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike. "Problem treba postaviti strateški. U središtu mjera mora biti sigurnost majke rodilje, a ne pojedine mjere, znači micati iz zakona sve odredbe koji ju ugrožavaju, pa neka žena odluči o broju  djece. Demografska revitalizacija traži društvene, financijske i radne uvjete, a to se ne može postići dok to pitanje nije strateško", kaže Šterc.

Komentari (5)
Pogledajte sve

Twixer,

o čemu ti ovdje pišeš ?

Kakve veze mi i naše obitelji u Hrvatskoj imamo sa Kanadskim rezervatima , Aidsom , alkoholizmom , socijalnom pomoći i drogom ?
A fina ti je to država u kojoj ljudi žive u rezervatima ?

Šta hočeš reći ?
Da majke u Hrvatskoj neznaju odgojiti djecu ?
Da će djecu bolje odgajati institucije ?
Da će bolje biti da majke rade od jutra do naveće (kao u Kanadi) pa će im djeca biti bolje odgojena i natalitet će biti veći ?

“Treba zaposliti nezaposlene očeve kako bi se majke posvetile rađanju i odgoju djece (5.200kn za 3 djece kao u Zagrebu).”

Da , u Zagrebu majke koje rode troje ili više djece dobijaju plaću od grada kao majke odgojateljice do 15 godine najmanjeg djeteta.

za demografsku obnovu potrebno je prije svega seksati se, preporučljivo s ženama suprotnog spola, a u nas pola penzića i koji troše 1/4 viagre da ne pišaju po prstima i babe u menopauzi pa zaposleni u relnom sektoru u koji ćine 1/3 zaposlenih nema sexa jerbo se radi cijeli dan za male pare i kad dojdeš doma samo njesra, obaveze, računi neurozna žena i nema ti druge nego uteći u bertiju i napiti se dok u državnom i javnom sektoru u kojemu radi 50% ima para, ima vremena, ide se na skijanje i putovanja, kupuju ajfoni belo i tak to… ali beš.ga ni tu nema sexa jerbo sve sama rodbina a ko nije rodbina onda ono drugo

jedino nas izvlače oni nezaposleni, oni se sexaju 3x dnevno, što doma što kod susede kad joj popravlja vešmašinu u fušu koja je u kvaru i kad nije ..i tak to, kada zbrojiš, ništ od novih radnih mjesta, niš od večih plaća, ništ ni od delanja ni od skijanja…sve treba u otkaz pa da vidiš klinci ko zečeva
🙂


Problem je u nametnutom izjednačavanju žena s muškarcima u zapošljavanju i nametnutoj ogromnoj crveno – lijevo – liberalnoj LGBT promiđbi.

Što je više zaposleno žena manje je rođene djece.
Što je više shame LGBT parada manje je rođene djece.

Treba zaposliti nezaposlene očeve kako bi se majke posvetile rađanju i odgoju djece (5.200kn za 3 djece kao u Zagrebu).
A LGBT udruge nek se same j… o svom trošku.

Ne znam otkuda ti ovi podatci.

Mi u Kanadi imamo podrucija u kojima niti jedna zena ne radi i sve primaju obilnu socijalnu pomoc. Zovu se rezervati. Postotak zarazenih AIDS-om u rezervatima je na nivou africkih drzava, ogroman alkoholizam, droga i vrlo slabi rezultati u skoli. Broj ljudi koji tamo zive svaki dan pada.

Najveci problem sa socijalnom pomoci su djeca. Kada djete raste uz roditelje koji sakupljaju socijalnu pomoc onda ga je vrlo tesko motivirati za rad i ucenje. Djete vidi da se moze zivjeti bez rada i onda ne vidi puno razloga da investira vrijeme u obrazovanje.

Mislim da je u Hrvatskoj veci problem iseljavanje. Ljudi odlaze iz zemlje i odvode djecu jer su im male place i jer su nezadovoljni kvalitetom obrazovnog sustava. Puno bolji rezultati bi se postigli kada bi se povecao neoporezivi odbitak za djecu i uveli tax odbitci za obrazovanje, djecije aktivnosti, i slicno.

Ne znam otkuda im podatak da visokoobrazovani zele zivjeti u Kanadi.

Kanada je izvoznik obrazovane i uvoznik nekvalificirane i polukfalificirane radne snage. Pola nase ekonomije cine rudarstvo i poljoprivreda. Sva IT industrija je ili propala ili je totalno nekonkurentna (Nortel, Blackberry, Corel, Bombardier,…)

Barem 2/3 ljudi sa kojima sam isao na fakultet ne zive u Kanadi. Barem 1/3 je napustila Kanadu cim su pokupili diplomu i nemaju jednog radnog dana u Kanadi.

New Report

Close