Za 85% poslodavaca netehničke vještine IT profesionalaca važnije su od stručnih

Autor: Bernard Ivezić , 24. studeni 2019. u 22:00
TVZ (lijevo voditelj karijernog savjetovanja Vjeran Bušelić) i FOI (desno Katarina Pažur Aničić, voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera) proveli istraživanje poslodavaca na temu važnosti netehničkih vještina mladih/Igor Kralj/PIXSELL

Na visokim učilištima treba poticati aktivnosti koje pospješuju razvoj općih vještina studenata za studija, smjernice su iz istraživanja među hrvatskim poslodavcima.

Brzo usvajanje novih znanja i vještina, identificiranje i rješavanje problema, primjena stručnih znanja u praksi, timski rad i analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine, to je pet najtraženijih netehničkih kompetencija za IT profesionalce. I one su većini poslodavaca čak važnije od tehničkih kompetencija. Pokazalo je to istraživanje "Važnosti generičkih kompetencija mladih informatičara – Što misle poslodavci?", koje su među poslodavcima u Hrvatskoj, uz podršku HUP-a, HGK-a i CISEx-a, proveli varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) i Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ).

Katarina Pažur Aničić, voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera i docentica na FOI-ju kaže da je ovo prvo takvo istraživanje među poslodavcima u RH. "Nužno je poboljšati sustav, poslodavci nisu zadovoljni praktičnošću studija, a fakulteti u poslodavcima traže partnere s kojima bi mogli surađivati da bi se taj problem riješio i zato ovo istraživanje, koje smo proveli prije mjesec dana, pruža dobre smjernice za poticanje aktivnosti na visokim učilištima koje pospješuju razvoj generičkih vještina studenata tijekom studija", kaže Pažur Aničić.

Sami se brinuti za razvoj karijere
Vjeran Bušelić, voditelj karijernog savjetovanja i viši predavač na TVZ-u kaže da je britanski pandan HUP-a, The Institute of Directors (IoD), slično istraživanje proveo još 2007. U Velikoj Britaniji čak je 40% poslodavaca već tad bilo izrazito nezadovoljno zapošljivošću IT-jevaca. Na razini EU to pitanje značajnije se otvorilo 2015. Unija je, želeći ukazati na problem, procijenila da u EU nedostaje između 756 i 825 tisuća IT stručnjaka.

Prethodna je procjena bila oko 500.000. No, prije dvije godine Andrus Ansip, povjerenik EK za jedinstveno digitalno tržište na svom je blogu napisao da je pravi razmjer problema još veći. Prema njegovim podacima u EU će do 2020. nedostajati 900.000 stručnih ICT radnika.

 

900 tisuća

stručnih ICT radnika do iduće godine će nedostajati u cijeloj EU. Poslodavci ukazuju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u poduzećima

"U Hrvatskoj je taj problem također jako izražen, jer smo društvo u tranziciji gdje je karijerno savjetovanje u prošloj državi bilo pitanje za čije su se rješenje studenti i tvrtke oslanjali na državu da bi zatim to preuzele tvrtke, ali i iz tog iskustva vidimo da je nužan drugačiji pristup, gdje treba ponuditi nove mogućnosti u sklopu visokog obrazovanja i k tome podučiti mlade da danas o razvoju svoje karijere moraju brinuti sami", kaže Bušelić. Pojašnjava da su FOI i TVZ pokrenuli istraživanje u Hrvatskoj s obzirom na to da rješenja na tržištu nisu dobra ni za koga. Bušelić pojašnjava da danas sve veće IT kompanije, poput Infinuma i Infobipa, imaju svoje akademije. Na njima rade onboarding, ali i provode kontinuirano obrazovanje svojih zaposlenika. Navodi da je to stoga što im obrazovni sustav u tom smislu ne pruža adekvatnu podršku.

S druge strane, nedostatak kvalitetnih IT kadrova doveo je do toga da su danas studenti 2. godine informatike, čak i ako ne programiraju, u 80% slučajeva već zaposleni u IT tvrtkama. Bušelić pojašnjava da to nije nužno dobro ni za tvrtke, ni za te kadrove. Naime, to znači da tvrtke moraju sve više ulagati u obrazovanje, a IT stručnjaci se ne mogu kvalitetno posvetiti obrazovanju pa dugoročno riskiraju da neće imati kvalitetan temelj da se izbore za bolje uvjete i prežive na tržištu u slučaju promjene tehnologija čije poznavanje poslodavci traže.

Razvijati model učenja kroz rad 
"Stanje na tržištu je riječju – ružno. To znači da human resource sve više preuzima funkciju obrazovnog sustava", kaže Bušelić. Ističe da su rezultati njihovog istraživanja ukazali da se rješenje može pronaći. Rezultati su pokazali da su generičke kompetencije važnije od tehničkih. Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%), smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, njih čak 85,4% smatra da su generičke važnije. Tako 48,8% poslodavaca smatra da su one puno važnije, dok ih 36,6% smatra važnijim. Tek manji broj (14,6%), misli da su manje važne.

"Važno je istaknuti da čak 68,4% ispitanika smatra da studenti imaju dobra stručna znanja u području studija, ali im je ta kompetencija po važnosti tek na 13. mjestu od 25 ponuđenih, koje smo ionako skratili jer po Bologni, ima ih više od 30", kaže Bušelić. Pažur Aničić kaže da su im komentari poslodavaca dali dobre smjernice. "Poslodavci ukazuju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u poduzećima te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuju rad studenata na projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima. Jedan od važnih aspekata je i razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i poslodavaca", kaže Pažur Aničić.

Komentirajte prvi

New Report

Close