Winnetou, otpad i šarani katapultirali ih 
u svijet biznisa

Foto: Duško Jaramaz / Pixsell Foto: Duško Jaramaz / Pixsell

Uz dobro znana lica, na listi gospodarstvenika koji su zabljesnuli lanjskim poslovnim rezultatom pojavljuju se nove mlade tvrtke za koje se u poslovnoj zajednici dosad nije čulo.

Pozitivnom promjenom na najnovijoj Bisnodeovoj listi 100 brzorastućih hrvatskih tvrtki smanjena je prevaga poduzeća iz sektora trgovine, u kojoj su proteklih dvadesetak godina nicali novi igrači. Prema podacima o poslovanju u prošloj godini snažan prihodovni skok imali su poduzetnici u sektoru energetike, no i u onim djelatnostima koje su dosad bile u drugom ili trećem planu, poput proizvodnje odjeće i metalnih proizvoda, te, čini se, sve atraktivnije branše – industrije otpada.

Očekivano, na listi gospodarstvenika koji su zabljesnuli lanjskim poslovnim rezultatom pojavljuju se nove mlade tvrtke za koje se u hrvatskoj poslovnoj zajednici dosad nije čulo, no detaljnijim pregledom uočava se i prisutnost tvrtki poznatih velikih sustava u kojima su njihove investicije počele davati prve rezultate. Takvi su primjeri s Atlantic Multipowerom, tvrtkom koju je prije godinu dana svečano otvorio Emil Tedeschi i njegova grupacija Atlantic u novogradiškom industrijskom parku.

Tedeschijev Multipower

Ta je tvornica od samog otvaranja izazvala veliku pozornost, budući da je Atlantic za njezino otvaranje tražio lokaciju izvan Hrvatske, a lokacija u Novoj Gradišci odabrana je između čak 90 razmatranih. Takva je odluka Atlantica pozitivno primljena kao znak povoljnije investicijske klime u Hrvatskoj.

 

13milijuna kuna

premašili su prihodi Le – Milk Lemeša

Tvornica proizvodi energetske pločice, asortiman kojim je u segmentu sportske prehrane Atlantic učvrstio svoju lidersku poziciju u Europskoj uniji. U novogradišku tvornicu investirano je 10 milijuna eura kreditom Europske banke za obnovu i razvoj i šest milijuna eura vlastitog kapitala, a uz potporu na lokalnoj i državnoj razini, gradnja tvornice provedena je u samo devet mjeseci. U prvoj godini rada na proizvodnji proteinskih pločica koje pomažu ubrzanom načinu života i Atlanticova tvrtka snažno je krenula ostvarivši 31 milijun kuna prihoda, i to u cijelosti izvozom na tržište zapadne Europe.
Vukovarsko Prvo plinarsko društvo (PPD) i lani je bio na listi najbrže rastućih hrvatskih kompanija, a na najnovijoj listi ušle su tri tvrtke iz te grupacije koja sada djeluje pod menadžment sustavom Energia naturalis – PPD Opskrba poslovnih korisnika, PPD-Opskrba kućanstava i PPD-Distribucija plina.

U odnosu na skromnije brojke iz 2014., te su tvrtke lani imale zavidan rast prihoda, koji su zajedno premašili 77 milijuna kuna. Rezultat je to, reći će iz PPD-a, odnosno ENNA-e, stava da u energetici nema vremena za pretjerano čekanje i špekuliranje, te njihovog pristupa brzog donošenja odluka, kojim namjeravaju ispuniti i ambiciozni cilj da se dalje nastave razvijati u jakog regionalnog energetskog igrača.

Iako je na Bisnodeovoj rang-ljestvici najbržerastućih tvrtki predvodnik po realnom rastu mladi novak Mac Trans Agro, tvrtka za kopneni i cjevovodni prijevoz iz Samoborskog Strmca, u apsolutnim se brojkama pobjednikom na ovoj listi može smatrati Wollsdorf Components.

Riječ je o tvornici koju je u poduzetničkoj zoni Jalžabet u Varaždinskoj županiji otvorila austrijska tvrtka Wollsdorf, specijalizirana inače za obradu i finalizaciju kožnih komponenti za auto i avioindustriju, koja je u startu otvorila 300 radnih mjesta, a poslovima za svjetske proizvođače u tim industrijama i Wollsdorfovih 487 milijuna kuna prihoda u prošloj godini ostvareno je kroz izvoz.
Među najpropulzivnijim tvrtkama izdvaja se i Axereal Croatia iz Nove Gradiške. Riječ je o još jednoj hrvatskoj tvrtki iz sustava francuske poljoprivredno-prehrambene grupacije Axereal koju ukupno čini 100 različitih tvrtki u više zemalja. U Hrvatskoj su prisutni već 15 godina, a najprije su ušli u novogradiški Poljoprivredno prehrambeni Komplex specijaliziran za proizvodnju sjemena i pivskog ječma za potrebe svoje tvornice Slavonija Slad. Axereal je u prošloj godini ubrao žitarica u vrijednosti preko 48 milijuna kuna, od čega je polovicu prema financijskim pokazateljima, plasirao na inozemna tržišta.
U društvu novih snaga velikih sustava je i tvrtka Kralj metala Kovnica, jedna od najnovijih podružnica njemačke grupacije Kőnig Metall otvorena u Pisarovini prije godinu i pol.

Tvrtka specijalizirana za obradu lima nikla je iz nekadašnjeg Končarevog sustava, a gotovo sva proizvodnja unaprijed je dogovorena s njemačkim Mercedesom, i to za razdoblje od više od deset godina.
Time je pozicija tvrtke i nakon zamjetnog skoka u prvoj godini, u kojoj je ostvaren prihod od 16 milijuna kuna, zajamčena na listama uspješnih poduzeća.

Unosan biznis

Nekoliko je malih tvrtki koje su zabljesnule rezultatima, a među onima zanimljivima je Phoenix metali iz Velikog Trgovišća, koja je svoju nišu probrala u sakupljanju i obradi metalnog otpada. U godinu dana otvorili su novi pogon, a gotovo sav prihod od preko 20 milijuna kuna ostvaruje kroz izvoz.

 

16milijuna kuna

prihoda ostvarila je tvrtka Kralj metala Kovnica

Skupljanje i zbrinjavanje otpada podiglo je i metkovsku tvrtku Retabl, koja je imala i nešto viši prihod od Phoenix metala, a na listi Bisnodea kao tvrtka koja se bavi sanacijom okoliša među ostalima je i nuštarski Istraživač Benz. Tvrtka je inače registrirana za trgovinu na malo i veliko naftnim derivatima, te djelatnost razminiranja, u čemu je aktivna sestrinska tvrtka Istraživač istog osnivača Vladimira Franjića. Prema podacima iz financijskog izvješća većinu prihoda od ukupno 20 milijuna kuna ostvarila je prodajom roba i usluga na domaćem tržištu, dok je od samog razminiranja prihod iznosio 3 milijuna kuna.
Na poslovima papirnih i kartonskih proizvoda diže se među veće igrače Adria Papir iz Rijeke, mlada tvrtka koja je sav prihod u prošloj godini u visini 47 milijuna kuna ostvarila izvoznim poslovima.
Velikim skokom na listi prihodovnog rasta čini se i postignuće Obonjan rivijere, koja je lani, međutim, odskočila zahvaljujući tehničkoj provedbi promjene vlasničke strukture, nakon što je potkraj svibnja prošle godine konačno postignut dogovor bivšeg vlasnika Sunčanog Hvara i sadašnjeg vlasnika tvrtke Projekti Šibenik, s Gradom Šibenikom kao trećom stranom u višegodišnjem sporu zbog kojega je sam projekt Obonjan bio doveden u pitanje.

Kako i sama tvrtka u svom godišnjem izvješću navodi, ostvareni prihod od 27,5 milijuna kuna efekt je reklasifikacija zbog djelomične otplate duga pozajmicama osnivača koje je koncem godine unio u kapital tvrtke te djelomičnog otpusta duga, zbog čega su ukinuta dugoročna rezerviranja, usklađena dugotrajna nematerijalna imovina što je imalo za učinak formiranje prihoda i rashoda.
Dakle, pravi skok na Obonjanu tek se čeka u narednim godinama, jer za ovu godinu investitori iz Britanije Sound Channel, preko operativne kompanije Gratiosus i nacionalnog turoperatora CMT, najavljuju početak realizacije ambicioznih planova gradnje turističkog naselja na otoku Obonjan, na kojemu koncesiju od Grada Šibenika imaju još 42 godine.

Hrvatsko engleski 'deal'

Cilj je na nekadašnjem Otoku mladosti udahnuti nov sadržaj, koji ga neće svesti na klasičan otok za zabavu, nego otok pretvoriti u “eco-friendly” destinaciju za luksuzan turizam. Već u ovoj godini u prvoj fazi startala su ulaganja vrijedna više od deset milijuna eura, primljeni su i prvi gosti, zaposleno je 150 radnika, no prave investicije u nove kapacitete slijede za iduću godinu, u kojoj su investicije predviđene na razini od 50 milijuna eura.
Među zanimljivim slučajevima uspješnog iskoraka koje je izdvojio Bisnode je i mlada vinkovačka tvrtka Centar za posao. Poslovima privremenog zapošljavanja lani je uprihodila više od 19 milijuna kuna, a da je riječ o segmentu u kojemu ima posla govore i ugovori koje je putem javne nabave Centar za posao već zaključio u ovoj godini.

Privremeno zapošljavanje

Najvredniji posao od gotovo pet milijuna kuna ugovoren je s HEP-om, za kojeg će kroz godinu dana osigurati pomoćno uredsko osoblje, a privremene radnike angažirat će i u Agenciji za poljoprivredno zemljište, te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Nekoliko se svijetlih primjera lani probilo i iz sektora prehrambene proizvodnje. Uzgojem slatkovodne ribe na listu brzorastućih probio se Profish iz Karlovačke županije. Ta je tvrtka, inače, glavninu od gotovo sedam milijuna kuna prihoda lani ostvarila plasmanom na izvozna tržišta. Proizvođač mlijeka Le – Milk Lemeš iz Koprivničko-križevačke županije, pak, u prošloj je godini povećao i broj zaposlenih i prihode koji su premašili 13 milijuna kuna, no tvrtka ove godine, prema dostupnim podacima, prolazi kroz manje optimističnu fazu i bori se zadržati zalet iz prošle godine. Jedna od tvrtki koja je također odskočila rezultatima je Moslavina voće iz Dugog Sela. Tvrtka je ranijih godina prošla mnoge transformacije vlasnika, pa je tako prije dvije godine iz Belja Ivice Todorića prešla u portfelj tvrtki Fragarija Quaestus fonda. Okosnicu proizvodnje čine voćnjaci jabuka na području Kloštar Ivanića, zahvaljujući koji su lani tvrtki donijeli gotovo 89 milijuna kuna prihoda.

Među najdinamičnijim mladim poslovnjacima, premda se bilježi sve veće aktivnosti u turističkom sektoru, zapravo je malo tvrtki iz tog segmenta. Sličan je slučaj i s tvrtkama iz IT-sektora. Zamjetan je, pak, veći broj brzorastućih poduzetnika u uslugama poslovnog savjetovanja, pa i u građevinskom sektoru, posebice upravljanje i održavanje zgrada, dok se iz nekretninskog biznisa izdvaja tek nekoliko tvrtki koje odskaču lanjskim rezultatima, poput Vrtova sunca iz Orašca iz Zatona Velikog, koji su lani ostvarili 38 milijuna kuna prihoda. No iz godišnjeg izvješća se iščitava kako su prodali zemljište koje je imalo revalorizacijske rezerve, koje su ukinute u korist zadržane dobiti.

U području prijevoza rast bilježi riječka tvrtka za kopneni prijevoz putnika Rijeka Plus, koju je 2013. KD Autotrolej, a početkom prošle godine prodao ju je Poslovnim sustavima, pod čijim je upravljanjem podigla broj radnika sa 6 na 202 i prikupila 26,5 milijuna kuna prihoda.

Filmska industrija

Među pričama o uspješnim usponima svakako je posebna ona o zagrebačkoj tvrtki Aleks Produkcija. Ponovno snimanje legendarnog Winnetoua u Hrvatskoj značilo je ne samo podsjećanje na 1960-te u kojima su snimani originalni filmovi o indijanskom poglavici iz plemena Apača, nego i veliki posao za hrvatsku kinematografiju. Servisiranjem koje je obavila nova produkcijska tvrtka Aleksandra Črčeka Aleks Produkcija, zahvaljujući novom Winnetou snimanom u tri nastavka na lokacijama od Učke do Paklenice ostvario je gotovo 42 milijuna kuna prihoda.
Snimanje, čiju je realizaciju poticajima podupro i Hrvatski audiovizualni centar, završeno je krajem godine, pa ostaje vidjeti čime će Črčekova produkcija nadomjestiti 
Winnetoua. l

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve