Vukelić: Izvozna ofenziva uspješna - jer političari pričaju o izvozu!

U idućoj će se godini potpore za izvoznike povećati najmanje za 20 posto, tumači ministar Branko Vukelić

Činjenica da je posve nerealno očekivati kvantificiranje efekata hrvatske izvozne strategije nakon samo pola godine od početka primjene nije obeshrabrila ministra gospodarstva Branka Vukelića da već konstatira kako je izvozna ofenziva uspjela. Jučer se na forumu Hrvatske izvozne ofenzive pohvalio kako je Ministarstvo gospodarstva s partnerima u ofenzivi Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, već uspjelo realizirati gotovo 85 posto planiranih aktivnosti.

Jačanje pozicija
Ipak, Vukelić je pojasnio kako uspjehom ofenzive smatra to što je izvoz ušao u dnevnu komunikaciju političara i gospodarstvenika i što se konačno počelo promišljati kako ojačati poziciju izvozno orijentiranih tvrtki. Trendovi su, dodao je Vukelić, dobri, samo još treba pojačati brzinu. U prvoj godini provođenja četverogodišnjeg projekta već su osnovana dva od šest planiranih izvoznih klastera, i to za malu brodogradnju i klaster vode, a većina od mjera koje su poduzimane ove godine bila je usmjerena na povećanje broja izvoznika, te uklanjanju prepreka za izvoz, povećanje udjela izvoza proizvoda s većom dodanom vrijednošću. U tom je kontekstu Ministarstvo ove godine za uvođenje novih tehnologija potporama ukupno vrijednima 34 milijuna kuna pratilo oko tisuću izvoznika. U idućoj će se godini te potpore, po Vukelićevim riječima, povećati najmanje za 20 posto. Od ostvarenih aktivnosti izdvojio je i Centar za dizajn i Informacijski centar za poduzetnike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Velik pomak, ističe Vukelić, učinjen je i u dijelu usklađivanja s europskim normama, za koje je u protekle četiri godine odobreno 23 milijuna kuna potpora za 1200 tvrtki, što je dvostruko više nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju. Najveći izazovi u nastavku Izvozne ofenzive ostaju u dijelu poticanja jačanja konkurentnosti komponenti za složene proizvode. Iz predstavljenih podataka može se zaključiti kako će u idućem razdoblju najveći fokus biti stavljen na ustroj fondova rizičnog kapitala i Centara znanja. Ustroj fonda rizičnog kapitala već je u tijeku u sklopu programa Vencro radi lakšeg pristupa izvorima financiranja. Očekuje se i osnivanje preostala četiri izvozna klastera, odjeća i obuća, drvo-namještaj, marikultura i ICT rješenja. Na skupu je umjesto standardnih statističkih informacija iz Državnog zavoda za statistiku predočeno nekoliko podataka koji pokazuju ponešto drukčiju sliku. Siniša Grgić, direktor Zavoda za poslovna istraživanja i član Upravnog odbora udruženja Hrvatski izvoznici, iznio je podatke prema kojima izvoz raste po dvoznamenkastim stopama, točnije 15 posto u 2006. godini, odnosno dvostruko više nego uvoz. No iz službenih se statistika to ne vidi jer, kako je ilustrirao s nekoliko primjera, “statističari u DZS samo zbrajaju podatke drugih institucija”. Hrvatske šume su prema predočenom revidiranom godišnjem financijskom izvješću ostvarile čak 7,5 milijardi kuna uvoza!? Pribrajanje takvog podatka mijenja ukupnu sliku, odnosno lani je prikazan nerealan uvoz, koji je bio za 15 milijardi kuna manje, upozorava Grgić, koji je u pitanje doveo i podatak o rastu BDP-a u 2002. godini. Tadašnja stopa od 5 posto po njemu je rezultat “fiktivne dobiti od 4 milijarde kuna” koje je iskazalo jedno poduzeće (Pliva).

Pet lipa dobiti
Grgić je prezentirao i zanimljivu analizu, prema kojoj od jedne kune prihoda izvoznika vlasniku ostaje pet lipa, što je jednako kao i od jedne kune uvoznika. No radnicima kod izvoznika od te jedne kune ide 13 lipa, a državi ostaje tek dvije lipe. U slučaju uvoznika radnicima ide pet lipa, a državi 7 lipa. Stranim državama odlazi 30 lipa od prihoda koje ostvare izvoznici, a 72 od prihoda uvoznika, dok se preostali iznosi (49 posto u izvoznika i 11 posto kod izvoznika) zadržava kao neto vrijednost proizvoda ili usluge. Dugoročno, dakle, izvoz donosi mnogo veću dobit, kako za povećanje zaposlenosti tako i za državne financije. Inače, iz predstavljenih podataka ZAPI-a, vidljivo je da je u Hrvatskoj broj apsolutnih izvoznika, odnosno onih koji više od polovice prihoda ostvaruju na stranim tržištima, veći od broja apsolutnih uvoznika. Od 79,9 tisuća poduzeća apsolutni su izvoznici njih 5079, a uvoznici 3720 poduzeća, što pokazuje na priličnu koncentraciju uvoza.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!