Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Tomislav Vuić istaknuo je u utorak da je banka 2016. godine ostvarila najbolji rezultat u 25 godina postojanja, uz rast svih pokazatelja poslovanja, no napomenuo je i da joj je za daljnji rast potrebna dokapitalizacija, o čemu se razgovara s vlasnicima

Ta najveća hrvatska banka u većinskom vlasništvu države prošlu je godinu završila sa 180,2 milijuna kuna neto dobiti, što je 46 posto više u odnosu na rezultat iz 2015. godine, rečeno je konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati poslovanja HPB-a za 2016. 

Uz banku, s dobiti su prošlu godinu završile i ostale članice HPB grupe – HPB Stambena štedionica je ostvarila 3,5 milijuna kuna dobiti, HPB Invest od 1,8 milijuna kuna, a HPB Nekretnine 630 tisuća kuna.

Uz društva-kćeri u kojima je potpuni vlasnik, HPB posjeduje i 58,2 posto vlasništva u H1 Telekomu, koji je stekao kroz predstečajnu nagodbu, a klasificiran je kao imovina namjenjena prodaji. Tako konsolidirana dobit na razini grupe iznosi 182,7 milijuna kuna i veća je za 46,4 posto u odnosu na dobit iz 2015. godine.

Neto kamatni prihod na razini grupe za 2016. iznosio 519,4 milijuna kuna i viši je za jedan posto u odnosu na godinu prije, dok je neto prihod od provizija i naknada povećan za 0,2 posto, na 193,5 milijuna kuna. 

Rasla je i ukupna imovine grupe, i to za 12 posto, na 19,8 milijardi kuna. Rast neto kreditnog portfelja iznosio je pritom 11,8 posto, na 11,5 milijardi kuna, dok su primljeni depoziti rasli za 11,6 posto, na gotovo 14,8 milijardi kuna.

Uslijed rasta na stagnirajućim ili čak padajućim tržišnim segmentima, HPB je prošle godine uvećala i svoj tržišni udio, koji je sada blizu granice od 5 posto. Ukoliko ju prijeđe, regulativa je takva da će HPB-u biti potreban dodatni kapital, kazao je Vuić, ne želeći konkretno odgovoriti o kolikom se iznosu radi, jer se "o iznosima još razgovara s vlasnicima, pa je još prerano o tome govoriti".

Konkretnih rokova nema, ali su razgovori dobri, ocijenio je Vuić te na novinarski upit odgovorio kako se razgovara "sa svim vlasnicima, a najviše s većinskim", odnosno državom, u čijem je vlasništvu više od 60 posto HPB-a.

Ipak, istaknuo je da su dosadašnje dokapitalizacije bile u iznosima nešto višima od minimuma te da bi bilo dobro kada bi se pri ovoj, koja bi tek trebala uslijediti, vodilo računa o rastu u iduće dvije, tri, četiri godine.

"Ukoliko banka želi nastaviti ovakve trendove treba joj svježi kapital, jer je na granici adekvatnosti (kapitala)", zaključio je Vuić uz konstataciju da bi daljnji rast bez dokapitalizacije u prekršaj doveo i banku i njenu upravu, zbog čega se već nekoliko mjeseci "trude da ne rastu".