Zaklada trećeg najvećeg američkog sveučilišta Yale za prošlu je godinu generirala najveći iznos povrata na ulaganje u posljednjih sedam godina koji je narastao 28 posto prije svega zbog ulaganja u globalna tržišta kapitala, hedge i buyout fondove, javlja agencija Bloomberg. Vrijednost Yaleove zaklade kojom upravlja glavni investicijski direktor David Swensen, u 12-mjesečnom razdoblju do 30. lipnja popela se na 22,5 milijardi dolara, ostvarivši najveći rast od 2000. kada je njezina vrijednost skočila 41 posto. Ujedno je riječ o najvećem rastu vrijednosti koji je dosad ostvarilo elitno američko sveučilište. Većina visokoobrazovnih institucija u SAD-u rezultate poslovanja za prošlu akademsku i fiskalnu godinu trebale bi objaviti u sljedećih nekoliko mjeseci. Američka sveučilišta prihode od zaklada prije svega koriste za plaćanje školarina, plaće i održavanje zgrada. “Rast vrijednosti zaklade omogućava sveučilištu da se nosi s novim izazovima novog doba i podupire inovacije u obrazovanju i istraživanju”, objašnjava predsjednik Yalea Richard Levin. Pod Swensenovom palicom od 1985. Yaleova zaklada je u prosjeku bilježila rast vrijednosti od 17,8 posto u posljednjih deset godina te ju je u tom razdoblju više nego utrostručila. Zaklada Yalea je tekuću akademsku i fiskalnu godinu započela sa 18 milijardi dolara na računu. Fond prihode ostvaruje zahvaljujući povratu na ulaganja i novim donacijama. Dok Yaleova zaklada bilježi kontinuirani rast pod Swensonovim vodstvom, Harvard za svoj fond traži novog čelnog čovjeka nakon što je kormilo sredinom ovog mjeseca napustio Mohamed El-Erian zbog prelaska na čelnu poziciju u fond Pacific Investment Management.

Najstarije, najbogatije i uz Princeton najpoznatije američko sveučilište Harvard je lanjskim povećanjem vrijednosti zaklade na 34,9 milijardi dolara dodatno povećao vodstvo pred konkurencijom prije svega zbog ulaganja u rastuća tržišta, nekretnine i private equity fondove. Harvard interno upravlja većim dijelom svoje zaklade kroz Harvard Management Company (HMC) koja je tijekom prošle fiskalne godine (do 30. lipnja) vrijednost povećala 23 posto nakon što je 2005. njezina vrijednost bila 25,9 milijardi dolara. U ulaganju većeg dijela sredstava iz zaklade također se oslanja na vanjske suradnike, uključujući bivše studente koji su osnovali vlastite hedge fondove. Zaklada sadržava oko 11.000 pojedinačnih investicijskih fondova, od kojih velik broj ima ograničenu primjenu na specifična područja poput primjerice znanstvenih istraživanja ili formiranja profesorskih pozicija. Harvard se uvelike oslanja na svoju zakladu u pokrivanju godišnjih troškova. U sveučilišne programe ulaže pet posto njezinih sredstava godišnje. Vrijednost Harvardove zaklade daleko je veća od drugih američkih sveučilišta, Yalea te Stanforda, University of Texasa i Princetona koji su “teški” oko 10 milijardi dolara. Prošle godine Harvard je financirao gotovo trećinu vlastitog operativnog proračuna zahvaljujući 1,1 milijardi dolara vrijednoj distribuciji od zaklade. Iz tih fondova koji se prikupljaju od donatora za posebe svrhe, financiraju se razni projekti poput studentske financijske pomoći, plaće fakultetskog osoblja te održavanje sveučilišne knjižnice, učionica i studentskih domova. Harvard je zadržao tradiciju primanja studenata kroz vrjednovanje školskog i drugih uspjeha, a ne po financijskim mogućnostima zahvaljujući stipendijama, studenskim kreditima i semestarskim poslovima. Paket financijske pomoći, kako je objavljeno na internetskoj stranici sveučilišta, pokriva sto posto troškova školovanja ovisno o stupnju potrebe. Osnovan davne 1636. u Cambridgeu, u američkom Massachussetsu, Harvard je ime dobio po svom prvom donatoru Johnu Harvardu koji je svoju knjižnicu i polovicu nekretnina ostavio novoj instituciji. Prvi Harvardov fond školarina stvoren je još 1643., a osim iz SAD-a obrazovanje na Harvardu obrazovanje stječu studenti iz više od 100 zemalja svijeta, bilo da je riječ o polaznicima bez akademskog stupnja, diplomiranim studentima, postiplomcima ili polaznicima ljetne škole.