Vrdoljak: Trebamo postati energetsko središte JI Europe

Autor: Saša Paparella , 25. veljača 2015. u 22:00
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak/Davor Višnjić/PIXSELL

Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u ovoj zemlji, no Hrvatska može biti izvoznik energije i ne postoji razlog da bude drugačije, rekao je ministar.

Nakon desetljeća stagnacije, pred regijom su se našli energetski projekti vrijedni 16 milijardi eura, od čega se polovina tog iznosa odnosi na Hrvatsku, rečeno je na konferenciji Energy Investment Forum 2015., održanoj u zagrebačkom Kongresnom centru Forum.

"Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u ovoj zemlji, no Hrvatska  može biti izvoznik energije i ne postoji niti jedan razlog da bude drugačije. Ova zemlja bi trebala postati investicijsko i energetsko središte cijele jugoistočne Europe", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak prilikom otvorenja konferencije.  "Tko to želi da naši građani, umjesto 250 dolara, plin plaćaju po 450 dolara? I treba li zbilja gasiti Dinu, Dioki i Petrokemiju kad imamo tolike vlastite izvore plina. Ispred nas su milijarde eura investicija u energetski sektor i veliki posao koji treba odraditi kako bismo svi imali jeftiniju energiju. Nisam naftni lobist, samo želim riješiti ovu zemlju ovisnosti o uvozu", rekao je Vrdoljak.  

'Ne smijemo se sputavati'
Okupljenim je energetičarima izrazio zadovoljstvo Vlade RH pristiglim ponudama za istraživanje ugljikovodika na Jadranu. "To jedan od naša tri ključna energetska projekta, a cilj nam je opskrbiti srednju i jugoistočnu Europu plinom i naftom. Naša energetska politika nikako se ne smije sputati zatvaranjem u državne granice", naglasio je. Ministar se osvrnuo i na prozivanje vlade da nedovoljno stimulira obnovljive izvore energije. "Od 173 megavata u 2012., a nakon mog preuzimanja ministarstva gospodarstva, već u 2013. došli smo do 412 megavata. Takav pomak nema niti jedan drugi sektor, pa te prozivke nemaju puno smisla", dodao je ministar, napomenuvši da "u protekle dvije godine Hrvatska proživljava snažnu ekspanziju investicijskih projekata, pa se uz ostalo planiraju investicije u elektroenergetici, u projektima vezanim za obnovljive izvore energije te u tzv. konvencionalne objekte.

Energetika je pokretač ovdašnjih investicija", naglasio  je. Govoreći o planiranom LNG terminalu na Krku, ministar Vrdoljak je napomenuo da se uz taj projekt vežu i plinovodi prema susjednim zemljama, a čija je vrijednost još veća od samog terminala. Za LNG je, kaže, puno zainteresiranih i to ne samo za prodaju tehnologije, već i za zakup kapaciteta. Ministar je napomenuo i važnost Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno projekt dopreme plina iz kaspijskog bazena i pripremu plinofikaciju Crne Gore i BiH, ali i TE Plomin, investiciju tešku 800 milijuna eura. Vrdoljak se zapitao zašto o zaštiti prirode, gdje su pripadnici nevladinih udruga vrlo glasni, "ne sudjeluju ljudi s referencama u ozbiljnim znanstvenim časopisima. Govorimo o milijardama eura investicija i tisućama radnih mjesta, pa nam je njihovo mišljenje itekako važno". Protivnicima bušenja nafte u Jadranu poručio je da nitko ne voli Jadran više od njega,  "no ljubav prema moru ne može biti glavni argument, već bi svoje miljenje trebali dati stručnjaci", rekao je ministar. Zapitao se zašto više nitko ne spominje balastne vode koje izbacuju tankeri u jadranskim vodama prevozeći naftu, koja često niti ne završava u hrvatskim lukama.

Istraživanje Jadrana
Naglasio je i da bi se, uz problem zaštite mora, trebalo razgovarati i o zaštiti voda u panonskom bazenu, koji se također eksploatira- dogodi li se tamo neka nesreća, Slavonija će ostati i bez pitke vode i bez vode za navodnjavanje.  O izradi studije utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije Jadrana okupljene je izvijestila Barbara Dorić, predsjednica uprave Agencije za ugljikovodike. Podsjetila je da je zatvoreno prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. "U fazi istraživanja, koja će potrajati pet godina, očekuje se 50 do 150 milijuna eura ulaganja, a bude li tu  rezultata slijedi faza eksploatacije od narednih 25 godina. Hrvatska bi u konačnici mogla godišnje proizvoditi u ekvivalentu od 10 milijuna barela nafte, što je deset puta više nego li sada", rekla je Dorić, podsjetivši da je proizvodnja nafte u RH od 2007. do 2013. pala za 28,5 posto, a plina za čak 34,6 posto, i to zato jer nije bilo novih istraživanja.

Komentari (6)
Pogledajte sve


trebali smo postati i zemlja znanja, pa ništa

@ Moller,

kako ne , postali smo zemlja znanja.

Pa zar to nije znanje da u Hrvatskoj radi samo 1.290.000 radnika (a od toga samo 300 tisuća proizvodi dodane vrijednosti) a ostalih 3.000.000 parazitira na njihovoj grbači.

Mi smo stvorili najhumanije društvo na svijetu , sa malo rada svi dosta dobro žive.

Osim toga ljudi nisu stvoreni za rad , dokaz je to da rad čovjeka umara.


trebali smo postati i zemlja znanja, pa ništa

Zemlja umirovljenika i proracunskih ovisnika.

Narod koji vjeruje da ce ga politicari odvesti u bolji zivot i ne zasluzuje bolje.

trebali smo postati i zemlja znanja, pa ništa

I kakve koristi ako postane.

Venezuela ima najvece dokazane rezerve nafte na svijetu. Venezuela ima i najveci deficit proracuna, i najvisu inflaciju i najdulje redove za mlijeko i najdulje redove za brasno na svijetu.

Inace Maduro je poceo zatvarati vlasnike prodavnica i ljekarni i optuzuje ih da namjerno stvaraju redove kako bi srusili vlast.

New Report

Close