Proteklih nekoliko godina Središnji državni ured za upravu redovito je koncem siječnja donosio godišnji plan zapošljavanja po kojem su, ministarstva, agencije i ostala tijela državne uprave dobivala okvir za novo zapošljavanje ili popunjavanje ispražnjenih službeničkih mjesta. U pravilu se radilo od tri do četiri tisuće radnih mjesta godišnje, a ove godine Ministarstva još nisu dobila naputak koliko će oglasa za zapošljavanje moći objaviti. “Plan nije donesen, morat ćemo ga preispitati jer su rasporedi rađeni u drugim vremenima”, kaže Antun Palarić, državni tajnik Ureda ta upravu ne želeći otkriti u kojoj mjeri je Vlada spremna na restrikcije u tom dijelu.

Uredski materijal
No one bi, bez obzira koliki je bio odljev iz državne uprave u prošloj godini pa postoje i razlozi za popunjavanjem određenog broja radnih mjesta, morale biti značajne. Javnost u ovom trenutku kada se nalaže štednja na svim razinama, a gube se radna mjesta u privatnom sektoru, jednostavno ne bi mogla “progutati” nekoliko tisuća oglasa za prijam u državnu službu, komentira jedan od naših sugovornika. Zato će pojedina ministarstva ministru financija Ivanu Šukeru, ponuditi i opciju ušteda na osoblju kako bi se, uz ostale rezove uklopili u plan da rashode po ministarstvima smanje najmanje dva do tri posto. Ipak glavna stavka štednje u planovima koja bi tjela državne uprave trebala tijekom današnjeg dana predstaviti ministru financija su materijalni rashodi i različiti rashodi za usluge, jer je prevladao stav da se ulaganja u investicije trebaju zadržati. Iako je prošlotjedni široki sastanak sa ministrima i njihovim državnim tajnicima na kojem je premijer dao zahtjev za provođenje oštrih rezova u cijelu priču o smanjenju rashoda unio i dozu dramatike, ona je prilično splasnula nakon što je otkrio da u tom poslu očekuje uštede od jedne do tri milijarde kuna. Zadatak koji im je dao premijer bi se, sudeći po usvojenom priračunu za ovu godinu, mogao ispuniti zadržavanjem te potrošnje na razini iz 2008. Materijalni rashodi u 2008. godini bili su, naime, planirani na razini od 9,29 milijardi kuna, da bi za ovu godinu bilo predviđeno da ministarstva i ostala tijela državne uprave za tu svrhu mogu potrošiti gotovo 600 milijuna kuna više, odnosno 9,87 milijardi kuna. U okviru toga predviđeni su i za 70-ak milijuna kuna veći troškovi za notorni uredski materijal jer je lani za tu namjenu bilo predviđeno 496 milijuna kuna, da bi u ovoj godini troškovi narasli na 563 milijuna kuna. Još pola milijade kuna moglo bi se uštediti zadržavanjem troškova različitih usluga na razini prošle godine. Ukupno je u proračunu za ovu godinu predviđeno 5,51 milijarda kuna, pola milijarde više nego lani, a čak milijardu i pol više nego je potrošeno u 2007. godini.

Troškovi usluga
Tako se unatoč padu cijena usluga iz godine u godinu povećavaju troškovi telefoniranja pošte i prijevoza, a u ovoj godini bilo je predviđeno povećanje na razini od čak 11 posto. Samo za te usluge planiralo se utrošiti 730 milijuna kuna, 75 milijuna kuna više nego lani. Troškovi za različite intelektualne usluge u dvije godine gotovo su udvostručeni. U ovoj godini tako se na toj stavci očekivalo potrošiti 1,45 milijarde kuna, gotovo 200 milijuna više nego u 2008. godini, dok se u 2007 za intelektualne usluge potrošilo 812 milijuna kuna.

Naglasci

Rashodi za zdravstvo
U godini reforme proračunski troškovi Ministarstva zdravstva povećani su za skoro 25 posto na gotovo 30 milijardi kuna. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ministar Darko Milinović nakon enormnog povećanja troškova predložiti i uštede.

Manje subvencije
Različite potpore tvrtkama u javnom i privatnom sektoru rijetka su stavka na kojoj se planiralo smanjenje troškova u odnosu na 2008- U slučaju privatnog sektora planirane su na razini od 4,73 milijarde, ili oko 270 milijuna manje nego u 2008. godini.

Rebalans ne utječe na ICT
Glavni koordinator za ICT investicije u državi, šef ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić, tvrdi da vlada rebalansom proračuna neće smanjiti izdvajanja za informatiku. On je dodao da država za IT u ovoj godini planira potrošiti 10,3 posto više nego lani, odnosno 852,9 milijuna kuna. Kompanije koje znatno sudjeluju u informatizaciji državne uprave prethodno su izrazile zabrinutost zbog rebalansa proračuna.