U prilog aktualnim tvrdnjama SDP-a kako HDZ-ova Vlada ne samo da ne može suzbiti korupciju, nego je, štoviše, i potiče, zamjenica šefa stranke i predsjednica saborskog Odbora za informatizaciju i medije Željka Antunović ustvrdila je kako država i aktualna administracija ignoriraju domaće informatičke tvrtke, a prednost daju multinacionalkama dodjeljujući im poslove izravnom pogodbom, bez javnog natječaja. Antunović tvrdi da takvim stavom i ponašanjem prema domaćim IT tvrtkama Vlada stvara plodno tlo i potiče korupciju u procesu informatizacije državne uprave. Posebno ju je iziritirala izjava Mira Kovačića, predstojnika Vladina Ureda za e-Hrvatsku, kako “informatičke tvrtke u Hrvatskoj previše očekuju od države, a premalo se okreću privatnom sektoru zbog čega su nekonkurentne”. Ova Vlada ima svoje dvorske dobavljače, ističe Antunović, koje se ne pita za cijenu.

Sustavno ignoriranje
Čelnica SDP-a tvrdi kako je totalna neistina da su domaće informatičke tvrtke nekonkurentne jer rade za druge države, za EU i EK, uključene su u CARDS-projekt, dobivaju poslove na međunarodnim natječajima za druge državne uprave, a Vlada unatoč tome sustavno ignorira domaće znanje i domaće informatičke tvrtke i prednost daje međunarodnim informatičkim divovima bez natječaja ili na pozivnim tenderima, koji su, u pravilu, mnogo skuplji, ali nužno ne i kvalitetniji od domaćih tvrtki. Navodi kako se ne zna tko je i po kojoj cijeni radio razvikani projekt hitro.hr i je li za njega uopće raspisan javni natječaj. Vladu poziva i neka objasni kako je proveden natječaj za integrirani sustav za upravljanje sudovima jer je jedini domaći proizvođač odbijen bez obrazloženja, a posao je dobio daleko najskuplji IBM pa je zanima tko je i po kojim kriterijima presudio. Umjesto da potiče konkurentnost domaće IT industrije, jer se pokazalo da su neki domaći projekti jednako efikasni kao i oni velikih međunarodnih kompanija, Vlada preferira strane, iako od naših dobiju istu kvalitetu, a upola jeftinije, a trebala bi se ugledati na Sloveniju koja je našla način da na kapitalnim državnim projektima okupi domaće IT tvrtke, ističe Antunović. U prilog svojim tvrdnjama navodi kako se priprema i veliki tender pozivnog tipa za informatizaciju MORH-a, na koji će se pozvati isključivo strane tvrtke.
Država je ta koja korumpira ne primjenjujući elemente tržišne utakmice i javnog natječaja, ističe. Po njoj je apsurdno da država čak daje i poticaje za razvoj informatičkih proizvoda pa domaće tvrtke zapošljavaju ljude i razvijaju proizvode, ali ih nemaju kome prodati jer država preferira strane kompanije. Antunović ističe kako se ni na koji način ne protivi stranim kompanijama u Hrvatskoj, ali zahtijeva zaštitu domaćih, koje ne traže privilegirani, nego samo ravnopravni položaj na tržištu.

“Politička podmetanja”
U pojašnjenju svoje izjave Miro Kovačić ističe kako se njegovo upozorenje odnosi na budućnost, kad država neće biti najveći ulagač u IT industriju i kad će se trebati okrenuti tržištu. U državnim poslovima, tvrdi, sudjeluju sve relevantne domaće tvrtke, a njih je od ukupno 1400 registriranih otprilike stotinjak, a od toga ih je desetak uistinu ozbiljnih i sada se radi na njihovu okrupnjavanju. Naglašava kako se danas ništa ne može dobiti bez javnog natječaja, a što se tiče projekta Hitro.hr, kaže da je rađen po segmentima koje su vodili Ministarstvo financija, Regos i Fina, dok je projekt u sudstvu rađen po strogim pravilima i u suradnji sa Svjetskom bankom.
Za glasnogovornika Vlade Ratka Mačeka riječ je o političkim podmetanjima, te kako je evidentno da bi SDP htio da Hrvatska živi kao da je u vremenu “Registrature”. Iz europskih stručnih krugova dobivamo pohvale, a proziva nas stručnjakinja koja vjerojatno ne zna uključiti računalo, odgovara Maček Antunovićki.

Netransparentni poslovi bude sumnju

Ante Mandić, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, ističe:
‘Stanje u našem sektoru nije dobro i problem je u tome što mi zapravo ne znamo što Vlada i hrvatska država rade, kakvi se projekti pripremaju i planiraju. To nije nimalo transparentno i većina tih stvari se događa u backgroundu i odigraju se mimo Zakona o javnoj nabavi u direktnom sporazumu. Malo je hrvatskih tvrtki koje su dobile posao u nekom velikom projektu, na transparentan način, kroz javnu nabavu. Za sve poslove saznamo prekasno kada više i ne možemo konkurirati, pa tako nismo znali ni za hitro.hr ili e-pdv. Kada se nekog jako favorizira, bilo domaću, bilo stranu tvrtku, kada je situacija netransparentna, jasno je da to postavlja neka pitanja i pobuđuje sumnju u koruptivno ponašanje, no to ne mogu tvrditi jer je teško ili uopće nije dokazivo.

Mali ne mogu dobiti posao od države

Jasminka Martinović, voditeljica udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti pri HUP-u, izjavila je:
‘Imamo dosta pritužbi naših članova, pogotovo manjih informatičkih tvrtki, na slabu mogućnost dobivanja posla s državom i izostanak javnih natječaja iako ne mogu tvrditi da je to opće stanje. Poseban problem je u tome što je kod nas država još najveći generator poslova, a male se tvrtke vrlo teško ili nikako probijaju pokraj multinacionalnih kompanija i dobrim se dijelom mogu složiti s navodima gospođe Antunović.’