Vlada sprema euroobveznice, cilja se na barem 1 milijardu eura

Autor: Jadranka Dozan , 11. svibanj 2016. u 13:42
Fotolia

Savjetnički konzorcij čine Citi, HSBC, M. Stanley i Unicredit.

Vlada Tihomira Oreškovića za koji bi tjedan prvi put trebala testirati raspoloženje međunarodnih investitora. Prvi pripremni korak, izbor savjetnika za nove euroobveznice, je napravljen. Prema neslužbenim informacijama, u konzorcij vodećih menadžera tog izdanja izabrane su četiri međunarodne banke: uz britanski HSBC, tu su Citigroup, Morgan Stanley te UniCredit. U Ministarstvu financija ciljaju na iznos od milijardu eura, s tim da se na tržištu računa da je to donja ciljana veličina izdanja, a da će stvarna biti viša od toga. Uvjeti na tržištu i dalje s u tom smislu veoma povoljni, a plan je da se prva operacija inozaduženja Timova zaključi u lipnju. Smatra se da će to biti nešto prije britanskog održavanja referenduma o tzv. Brexitu. Premda na tržištima prevladava mišljenje da se Britanci ipak neće odlučiti za izlazak iz EU, raspoloženje oko tog referenduma faktor je koji se osluškuje i s kojim se kalkulira u tempiranju tržišnih operacija.

Do '26. nakrcani otplatama

S druge strane, sredinom godine očekuju se i nova izvješća dviju rejting agencija za Hrvatsku. No, financijašći će reći kako i u Vladi zacijelo ocjenjuju da im od ovoproljetnih revizija nisu pružili dovoljno vjerodostojnih planova koji bi potaknuli korekciju rejtinga naviše.
Što se tiče ročnosti nove euroobveznice, neslužbene informacije govore da će biti na deset godina. Taj se rok nameće i zato što su godine prije 2026. mahom već dosta nakrcane dospijećima postojećih obvezničkih dugova. Doduše, u projekcijama otplata i za 2026. već postoji 10 milijardi kuna dospijeća, ali po domaćim obveznicama. Osim toga, opterećenja su u godinama prije toga i veća. Primjerice, 2025. dospijeva 6 mlrd. kuna i 1,5 mlrd. eura, a 2024. na naplatu stižu dva dolarska izdanja ukupno teška 3,15 milijardi USD.

Ova je godina sa samo 3,5 mlrd. kuna dospijeća domaće obveznice (u srpnju) posljednja u kojoj nema velikog pritiska obvezničkih dugova, a i ukupno je pritisak refinanciranja manji nego npr. lani, ali i idućih godina. Tako će skorim izdanjem Vlada osigurati i nešto ‘zalihe’ zaduženja te mirnije planiranje daljnjih operacija, naročito imajući u vidu u tom pogledu napetu iduću godinu.

S mislima na napetu 2017.

U 2017. treba refinancirati, među ostalim, čak tri obveznice: uz dvije domaće, od 5,5 i 4 mlrd. kuna, tu je i nešto veća obveza po euroobveznici od 1,5 mlrd. eura iz travnja 2012. S obzirom na trenutne razine prinosa na tržištu, država će kupcima nove obveznice zacijelo morati osigurati negdje između 3,5 i 4 posto prinosa.
Na eurski dug Hrvatske dospijeća 2025. on se trenutno kreće oko 3,6 posto ili 3,50 postotnih bodova više nego za referentni njemački.

Usporedbe radi, na slovenski, talijanski ili španjolski 10-godišnji dug prinosi su trenutno 1,4 do 1,6 posto, na češki oko 0,5 posto, na grčki više od osam. Uz pripreme nove operacije financiranja, u Katančićevoj rade i na Strategiji upravljanja javnim dugom za razdoblje 2016-2018., prvoj još od 2011. Vlada je planira usvojiti do kraja ovog mjeseca. 

Komentari (5)
Pogledajte sve

Nisu to neke pare ……… pa vidi grčke ………
kad nekom posudiš 1 000 kuna ovaj koji je uzeja ima problem ……. a kad nekom posudiš 100 000 onda imaš sam problem

A da zaprase te parazite s necim ne bi li to bilo rjesenje.

Ako će refinancirati postojeće po povoljnijim kamatama zašto ne. Ne možemo se buniti i protiv privatizacije i protiv zaduživanja, novci od negdje moraju doći da bi financirali ovu parazitsku državu.

Ovo su odlicne vijesti.

New Report

Close