Premijerka Jadranka Kosor dobila je podršku koalicijskih partnera za pokretanje promjena teritorijalnog ustroja zemlje. No to, kako objašnjava, još uvijek ne znači da je Vlada utvrdila koliko će se općina ili gradova ukinuti i prema kojim kriterijima. “Inzistirat ću da se s ozbiljnim pripremama krene što ranije, ali konačne odluke neće se donositi bez ozbiljne analize stanja i osnivanja povjerenstva u koje ćemo uz predstavnike Vlade uključiti Udrugu gradova te zainteresiranu stručnu javnost. Tek na temelju stručne podloge definirat će se i kriteriji po kojima će se provesti racionalizacija broja općina i gradova jer to nisu stvari koje ćemo “prelomiti preko koljena”- kaže predsjednica Vlade.

Presjek stanja
Analiza bi ponajprije trebala dati presjek fiskalnog stanja svake jedinice lokalne samouprave u proteklih pet godina što znači, pojašnjava premijerka da će se za svaku općinu prikupiti informacije o svim prihodima i skupinama prihoda koje je pojedina općina koristila za pokrivanje vlastitih rashoda. Analizirat će se, kaže, u kojoj mjeri su samostalne u financiranju, apliciraju li svojim projektima za sredstva Unije, koliko ovise o redovitoj podršci države, te koliko su i s kojim učinkom koristile dodatna proračunska sredstva za projekte koje su pojedina ministarstva provodila na razini države. Bitan detalj u analizi bit će i podatak je li općina tražila interventnu pomoć iz proračunske pričuve države jer nisu drugačije mogli zatvoriti vlastite konstrukcije. Tek kad se napravi takva sveobuhvatna analiza uz ostale relevantne podatke, od broja građana do napretka koje su pojedine općine postigle u razvoju u posljednjim godina može se, uz konzultiranje stručnjaka krenuti u izradu kriterija za smanjenje broja, općina i gradova, objašnjava premijerka Kosor. I analitičarka Ekonomskog instituta dr. Dubravka Jurlina Alibegović smatra da se u promjene ne treba krenuti naprečac vodeći se isključivo trenutnim potrebama štednje u središnjem državnom proračunu iz kojega općine u prosjeku crpe čak 35 posto svih svojih prihoda, a gradovi oko osam posto. “Reforma je nužna jer velik broj jedinica lokalne samouprave ne ispunjava javne funkcije zbog kojih su osnovani, ali uz fiskalne kriterije u fokusu promjena trebali bi biti građani koji bi znali što dobivaju od lokalne zajednice, a što od središnje države” kaže Jurlina Alibegović.

Samostalno financiranje
Tako bi, dodaje, minimalan kriterij za održanje pojedine općine, primjerice, trebao biti pokazatelj da je u stanju financirati tekuće rashode osnovnih škola, odnosno osigurati minimalne standarde u obrazovanju. U slučaju županija minimalan kriterij bi podrazumijevao mogućnost financiranja županijske bolnice. “Bilo bi dobro da Vlada u tom procesu pokuša osigurati potporu svih političkih opcija, a to bi bilo izvedivije i uvjerljivije ako bi u proces definiranja promjena uključila i neovisno stručno tijelo”, kaže Dubravka Jurlina Alibegović.

Povlastice

Novi popis stanovništva
Iznimno koristan alat u definiranju nove karte gradova općina i županija bio bi popis stanovništva, kaže Dubravka Jurlina Alibegović. Dio građana prijavljen je u području od posebne državne skrbi zbog povlastica, iako tamo ne borave.

Trošak uprave
Smatra i da općine i gradovi za podmirivanje troškova plaća načelnika i ostalih zaposlenika ne bi trebali koristiti više od četvrtine svojih prihoda.