Vlada opominje pekare zbog cijena, a Petrokemiji gleda kroz prste

Bit će zanimljivo vidjeti u kojem će obujmu potencijalni ulagači doista željeti kupiti svoj udio u Petrokemiji

Prošlotjedna odluka Vlade o prodaji 416.248 dionica Petrokemije iz portfelja HFP-a (12,458 posto temeljnog kapitala), kako je u toj prigodi kazao premijer Ivo Sanader, označava novo razdoblje radničkog dioničarstva, ne samo u kutinskoj tvrtki. Podsjećamo, cijena dionice bit će 114 kuna, prodavat će se po posebnim pogodnostima, sadašnjim i bivšim radnicima te umirovljenicima. Upravu društva Vlada je zadužila da najmanje u dva dnevna glasila objavi javni poziv za upis dionica najkasnije do 8. svibnja, a radnici svoju namjeru o kupnji dionica moraju iskazati u roku tri tjedna od objave javnog poziva. Tako kupljene dionice ne mogu u daljnju (pre)prodaju u roku od jednog do 12 mjeseci, ovisno o broju godina radnog staža svakog sadašnjeg ili bivšeg zaposlenika Petrokemije, odnosno umirovljenika.

Dva kormilara
Bit će i te kako zanimljivo nakon što iscure zadani rokovi vidjeti u kojem su se obujmu potencijalni kupci izjasnili o tome koliko doista žele biti vlasnici Petrokemije. Tvrtke kojom godinama suvereno ‘kormilare’ dva autoriteta, svaki u svom segmentu. Boris Mesarić, predsjednik uprave, odnosno sindikalni lider Petrokemije Željko Klaus. Spomenuti je dvojac do sada uspio izvrsno realizirati scenarij razvoja i opstanka Petrokemije u državnom portfelju. Koji, naravno, jamči veću stabilnost na užarenoj tržišnoj vjetrometini nego u slučaju da tvrtkom upravlja isključivo privatni kapital. Da Boris Mesarić ima petlju i zna što radi, odlično je potvrdio i nedavno. Od početka veljače do polovice travnja 2008. dva puta je izbacio visoke isklične postotke (44 i 23,9 posto) za poskupljenje umjetnih gnojiva. Iako je u oba momenta navodno, šokirao i Vladu i resorna ministarstva (gospodarstva i poljoprivrede), s obzirom na njihovo zalaganje da drže na ‘uzdi’ inflaciju, Mesarić je konačnici dobio više nego je mislio.

Rast cijena gnojiva
Vlada je vlasnik 63,46 posto Petrokemije, što je pretpostavka da bi preko svojih članova u NO-u morala poznavati poslovnu problematiku tvrtke. Unatoč nezadovoljstvu vlasnika, Mesarić je u veljači izborio prosječni rast cijena gnojiva od 19 posto, a polovicom travnja i novih 18 posto. Premda je ministar poljoprivrede Božidar Pankretić upravi tvrtke poručio “neka prione pronalaženju unutarnjih rezervi jer prošlogodišnja dobit (77,8 mil/kn) opovrgava tvrdnje o problemima u poslovanju”. I dok je Petrokemija, unatoč višestrukoj ‘galami’ iz redova vlasnika, u nepuna dva mjeseca izborila skok cijena gnojiva u prosjeku veći za 37 posto, iz Banskih dvora istodobno, primjerice, povišenim tonovima opominju mlinarsko-pekarsku industriju da ne smije za 10 posto podići cijene pekarskih proizvoda iako je cijena pšenice dvostruko skuplja nego lani. Premijer Sanader 12. travnja osobno je otišao u Petrokemiju s Klausom potpisati sporazum kojim se konačno ispunjavaju odredbe Sporazuma o načinu privatizacije kutinske Petrokemije, koji su još u ljeto 1998. potpisali Vlada, Hrvatski fond za privatizaciju i Uprava Petrokemije sa sindikatima i udrugama branitelja Petrokemije o prodaji dionica radnicima.

Komentari (1)
  • BigBoss
    BigBoss 11:21 28.4.2008.

    Pekari su već prošle godine povećali cijenu kruha od 50-100 posto, dok prošle godine nije bilo povećanja otkupne cijene pšenice, a time i cijena brašna je trebala biti oko iste razine. PTKM je prošle godine dignuta cijena plina za 37 posto, a ukazne sirovine su rasle, prošle godine PTKM je pretrpjela veliku štetu jer morali iz svojih rezervi trpiti štetu, a i bilo je nedozvoljenog izvoza.
    Kao svaka kompanija Petrokemija je dužna da posluje rentabilno i da donese dobit, a ne da bude gubitaš i da svi govore protiv nje, jer da je povećala svoje rezerve i kapacitete, mogla je donijeti još bolje uvjete za agrar, a kada se štopa razvoj, eto država sada radi da PTKM postane regionalni lider, a i dužna je da nemamo PTKM, cijena urea gnojiva bez PDV a je oko 3000 Kn dok PTKM cijena urea gnojiva je 2100 bez PDV-a koliko bi skuplje naši agrarni djelatnici plaćali uvozno gnojivo i još nekvalitetnije od našeg. A ovo je ipak MADE IN CROATIA

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!