"Vladi sam ponudio rješenje, a spreman sam na radikalne mjere kako bih postigao cilj"

Mato Franković, dubrovački gradonačelnik/ Grgo JelaviĆ/PIXSELL Mato Franković, dubrovački gradonačelnik/ Grgo JelaviĆ/PIXSELL

Imamo podršku UNESCO-a jer ovakvo zagušenje prometa izravno ugrožava spomeničku baštinu.

Dubrovnik bi ove godine prvi put mogao zaživjeti kao zimska turistička destinacija. Sljedećeg ljeta trebala bi se dodatno ublažiti i gužva s kruzerima.

Glavni cilj gradske uprave je izgraditi održivi model razvoja turizma, koji će biti uzor za brojne svjetske destinacije. Međutim, Grad je u ovoj ljetnoj sezoni bio zagušen cestovnim prometom, što je radikalno pogoršala liberalizacija taksi tržišta. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u razgovoru za Poslovni dnevnik ističe da se to ne smije ponoviti sljedeće godine, zbog čega je u intenzivnim razgovorima s predstavnicima Vlade oko izmjena zakona.

Kako ćete riješiti gužvu s taksistima?
Na žalost, do sada nismo imali pozitivnog odjeka ni u Ministarstvu prometa ni u Vladi oko tog problema. Sa splitskim gradonačelnikom opisao sam im problem, dali smo prijedlog kako to riješiti, ne ukidajući liberalizaciju, ali dopuštajući gradovima pod zaštitom Unescoa da uvedu određene limite. Ljeti svi taksisti iz Hrvatske dođu i voze po dubrovačkim ulicama. Četiri tisuće vozila Dubrovnik ne može podnijeti, i žao nam je što u ovom trenutku oko tog pitanja u Vladi nemamo partnera, nemaju sluha, ne prepoznaju da je kvaliteta bitna. Spreman sam na radikalne mjere kako bih postigao cilj, a to je vraćanje alata upravljanja dubrovačkim prostorom jedinici lokalne samouprave. Radit ćemo pritisak da se izmjeni zakon i u tome imamo punu podršku UNESCO-a jer je ovakvo zagušenje izravno ugrožava spomeničku baštinu. 

Vaša politika održivog turizma 'manje je više' već je ranije naišla na kritike, kako ste to rješavali i kakav je dosadašnji rezultat takve politike?
Bili smo svjesni da ćemo biti na velikom udaru kad smo počeli rezati, od smanjenja broja štandova do stolica na terasama. I to se dogodilo, bivši gradonačelnik je rekao da ću ja uništiti gospodarstvo. U prvoj godini uistinu smo imali učinak financijskog smanjenja, ali sada se radi o povećanju. Sada gost ima mogućnost posjetiti i Zidine i crkve i muzeje, i sjesti normalno u restoran i na kavu, normalno fluktuirati i prolaziti kroz grad s manjim brojem gostiju. Kad je velik broj gostiju u staroj jezgri, oni doslovce hodaju kao sardine, ništa ne mogu vidjeti i doživjeti grad, i velik broj gostiju nakon takvog iskustva više nije poželio doći u Dubrovnik. Sada je situacija suprotna. Zato tvrdimo da su pozitivna kruzing putovanja dobar marketinški alat, jer gost koji boravi jedan dan u Gradu i ima ugodno iskustvo idući put će poželjeti doći u hotel, preporučit će to i drugima.

Kako ide ova turistička godina u Dubrovniku?
Iznimno smo zadovoljni. I dalje bilježimo rast, sada je stabilan i održiv. Ono što nas razlikuje od brojnih drugih destinacija u Hrvatskoj činjenica je da ni u jednom trenutku nismo zabilježili pad broja noćenja i dolazaka. Podsezona sada izgleda kao sezona, što nam daje pravo za vjerovati kako će i ona biti izvanredna. Prema najavama, Dubrovnik će bilježiti visoku popunjenost sve do kraja studenog.

 

20 restorana

radit će u Dubrovniku cijelu zimu

Dubrovnik je godinama zimi bio prazan. Što se mijenja?
Već od prošle godine možemo konačno reći da je Dubrovnik i zimi povezan međunarodno vrlo kvalitetno i dobro. Frankfurt je samo jedna od zračnih linija koja će biti otvorena ove zime, imamo direktnu liniju sa LOT-om iz Varšave, Aegan Airlines iz Atene, British Airways iz Londona, Vueling iz Rima i Barcelone i Turkish Airlines iz Istanbula, a to su sve međunarodne zračne luke, čime smo osigurali veći broj dolazaka zimi. U Gradu smo svjesni da dosad nismo bili zimska destinacija, i prošle godine smo se susreli s brojnim izazovima, počevši od toga da je većina restorana bila zatvorena.  Zato svim restoranima koji će biti otvoreni zimi nećemo naplatiti naknadu za korištenje javne površine. Odaziv je izvrstan, i ove zime imat ćemo oko do 20 restorana otvorenih u staroj jezgri, što je dovoljno da taj broj gostiju zadovolji. Imat ćemo četiri hotela otvorena cijelu zimu, i vjerujem da krećemo u jednu dobru priču razvijanja zimskog turizma u Dubrovniku. Osim Adventa koji je više okrenut lokalnom stanovništvu, prilagođavamo i svoje programe stranim gostima koji će doći u Grad.

Na jednom je skupu netko je komentirao da bi u Dubrovniku preporučio samo tri - četiri restorana?
Apsolutno se slažem. Da se mene pita nema više od pet restorana u povijesnoj jezgri u koje bih odveo goste, a da uzmemo neko područje šire možda bi ih se našlo još najviše pet. Jednostavno je činjenica da se mora raditi na kvaliteti, koja je pala u užurbanosti rasta u kojoj osnovni motiv nije bila kvaliteta nego ostvarivanje što većeg prihoda.  Kratkoročno, kad se okrenete kvaliteti, možda u prvih godinu dana nećete zaraditi koliko ste zamislili, ali dugoročno se to sve okrene i kvaliteta prevlada. Primjer je dubrovački 'Restoran 360' s Michelinovom zvjezdicom, nedavno su mi otkrili da su samo u ovoj sezoni morali odbiti rezervaciju za više tisuća ljudi, jer ih nisu imali kamo smjestiti. To je dokaz da je kvaliteta ono što je presudno.

Hoće li na kvalitetu kadrova u ugostiteljstvu utjecati i otvaranje Centra za kompetencije u Vili Čingrija, što je nedavno dogovoreno?
To će imati značajan utjecaj na kvalitetu kadrova. Zbog niske razine kvalitete ugostiteljskih škola, hoteli su danas prisiljeni radnike slati van Hrvatske na obuku. Sad će takav centar imati u Dubrovniku. Uvjeren sam da će to budućnosti dovesti do većeg broja restorana s Michelinovim zvjezdicama u Dubrovniku.

Od sljedeće godine povećavate paušalni porez na maksimalnih 1500 kuna po krevetu, ali samo u staroj jezgri. Zamjeraju vam da je to diskriminacija?
Vodio sam se podacima eVisitora koji je pokazao da povijesna jezgra ima popunjenost od 200 dana. Čim izađete iz povijesne jezgre, privatni smještaj je popunjen 130 dana maksimalno, a još šire, primjerice u predjelu Lapada je popunjen 100 dana. Ponavljam, privatni smještaj nije socijalna kategorija i ne smije biti. Naši podaci kažu da apartman s 4 kreveta u jezgri godišnje ima promet od 70 tisuća eura. Ako je šest tisuća kuna, koliko platite paušal, na 70 tisuća eura neko opterećenje, onda je to apsurd. Niti je opterećenje niti je problem, a najlakše je stjecati jeftine političke bodove znajući da imate velik broj iznajmljivača pa ćete se pobuniti protiv toga pa će netko zbog toga za vas glasati.

S obzirom na to da se paušalni porez plaća po mjestu prebivališta iznajmljivača, znate li koliko vlasnika ima prebivalište u Dubrovniku?
U Dubrovniku je prijavljeno 90% vlasnika, 5 posto su strani državljani, a 5 posto većinom ima prebivalište u Zagrebu. Većina paušala stoga će ići Dubrovniku. Tu imamo jedan izvrstan trend, u jezgri su se nekad prodavali stanovi i kuće strancima, a sada stranci prodaju domaćima.

I koliko ćete onda utržiti od paušala u 2020. i čemu će biti namijenjen novac?
Od paušala ćemo dobiti oko 13 milijuna kuna. Sav novac od boravišne pristojbe i paušala ide u infrastrukturu grada, za ceste, kanalizaciju i vodu.

Kakva je strategija daljnjeg razvoja privatnog smještaja?
Odluke donosi Županija i planiramo razgovarati sa županom i tražiti ograničenja za nove kategorizacije privatnog smještaja, pogotovo u zonama življenja. Ne možemo očekivati da se u stambenim zgradama iznajmljuje smještaj i obavlja gospodarska djelatnost. Tu smo imali probleme unutar odjela ureda državne uprave koji su davali dozvole i garažama da postanu apartmani. To je segment koji ne kontroliramo, a on raste. Kako kome padne na pamet, otvori privatni smještaj i nitko ga više nikad ne pita ima li minimalne tehničke uvjete. Nema rekategorizacije, nema nikakvog reda po pitanju privatnog smještaja.

Kakve rezultate očekujete od provedbe Memoranduma o suradnji na održivom turizmu kojeg ste u srpnju potpisali s CLIA-om? Dubrovnik je prvi grad koji je s njima potpisao takav dokument?
Nisu oni odabrali Dubrovnik, već mi njih. Prvi smo grad u svijetu koji je njima pristupio s ciljem da zajedno rješavamo problem, ne uvođenjem limita nego da zajednički dođemo do rješenja. Već iduće godine imat ćemo manju gužvu. U ovoj godini imali smo 70% vremena po dva kruzera u gradu, 30% vremena tri, a u 2020. godini 95% bi trebalo biti sve u redu. CLIA je kooperativna i vidimo da se može, žele pomoći. Ovog ljeta CLIA-i smo zorno pokazali što se događa u Dubrovniku kad neplanirano dođe treći kruzer, kad je kruzer MCS-a uplovio ranije od planiranog. Nastao je kolaps. Nevjerojatno je kad sjedite sa svim tim predsjednicima uprava najvećih kruzing kompanija i kad vam predsjednik uprave MSC-a kaže da se duboko ispričava jer su pogriješili i obeća da se to nikad neće ponoviti. Kruzerski biznis ne ostavlja mali novac u dubrovačkom gospodarstvu i ne treba ga zanemariti. Da ga nema vjerujte da bi se osjetilo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!