Viši rejting Hrvatske tržišta već ugradila u cijenu duga

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Radi se, dakle, o nevelikom koraku naprijed, s tim da u smislu stvarnog značenja prošlotjednog dizanja rejtinga treba imati na umu i da igrači na financijskim tržištima akceptiraju makroekonomska kretanja i stanje javnih financija i mimo izvješća rejting agencija.

Vijest s kraja prošlog tjedna o tome da je bonitetna agencija Fitch Hrvatskoj povisila kreditni rejting za jednu stepenicu, s BB na BB+, premijer Andrej Plenković u petak je uspio uklopiti i u komentar pobjede hrvatske reprezentacije na startu rukometnog Eura.

Pred TV-ekranima našalio se rekavši kako je i velika sportska pobjeda Fitch ponukala na povećanje rejtinga Hrvatske. Svaki pozitivan pomak ocjene državnog rejtinga dobra je vijest, pogotovo ako se to nije dogodilo više od desetljeća. Fitch je svoje poboljšanje ocjene, uz stabilne izglede, objasnio stabilnim rastom gospodarstva, snažnom turističkom sezonom i poboljšanjem javnih financija.

Međutim, i s tom revizijom rejtinga Hrvatska je još uvijek jedan razred ispod najnižeg investicijskog (BBB-) i ispod ranga većine tzv. novih članica EU, što je mahom plaćala i plaća i kroz višu cijenu financiranja.  Radi se, dakle, o nevelikom koraku naprijed, s tim da u smislu stvarnog značenja prošlotjednog dizanja rejtinga treba imati na umu i da igrači na financijskim tržištima akceptiraju makroekonomska kretanja i stanje javnih financija i mimo izvješća rejting agencija.

 

2,2 posto

trenutni je prinos na 10-godišnju obveznicu RH

To je vidljivo i u tržišnom kretanju cijene hrvatskog duga, koja se već duže vrijeme povećava, i to ne samo kao posljedica globalno povoljnih uvjeta financiranja uslijed visoke likvidnosti. Primjerice, na 10-godišnji dug Hrvatske na tržištu se trenutno traže prinosi od 2,2 posto, dok su se prije godinu dana zahtijevani prinosi vrtjeli oko tri posto. Većina članica EU s kojima se obično uspoređujemo i dalje se, sudeći prema prinosima na dugoročni dug, percipira manje rizičnima.

Tako se npr. 10-godišnji prinosi kod Slovenije (s A+ rejtingom Fitcha) trenutno kreću nešto iznad jedan posto, ali prije godinu dana bili su niži, oko 0,8 posto. S jednakim rejtingom Poljska u pogledu prinosa na usporedivi dug stoji znatno lošije - tržišni prinosi u njezinu su slučaju 3,32 posto.  Rumunjska pak ima investicijski rejting (BBB-), ali zbog pogoršanja fiskalnih pozicija traženi prinosi na njezin dug (10 godina) trenutno su osjetno veći nego na hrvatski; posljednji podaci govore o 4,32 posto, što je osjetno povećanje u odnosu na npr. siječanj 2017. kad su tržišta tražila 3,4%. Sve u svemu, za stupanj viši rejtinga Hrvatskoj ne mora se, a vjerojatno i neće, osjetiti na razinama traženih prinosa. 

Komentari (2)
  • malimllr
    malimllr 13:51 15.1.2018.

    tigrus


    Zanimljivo.
    Znaci hrvatski rejting treba biti i bolji nego BB+.
    Negdje oko BBB

    još zanimljivije je da neće dodatno spuštati kamate, jer su kao eto to već uračunali u cijenu, kada pada onda ništa nije unaprijed uračunato u cijenu i kamate idu automatski na viši postotak, zato ćemo još dugo plaćati prelo 3% na stambene kredite, dok neki već dugo plaćaju 1-1,5%
  • tigrus
    tigrus 1:27 15.1.2018.

    Zanimljivo.
    Znaci hrvatski rejting treba biti i bolji nego BB+.
    Negdje oko BBB

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!