Proračun za 2010. godinu uključio je niz programa pomoći gospodarstvu razbacanih na čak 10-ak različitih stavki u nekoliko institucija, u koje će se usmjeriti više od milijarde kuna. Njihove su aktivnosti, doduše, posljednjih godina potpuno izvan fokusa javnosti premda se iz proračuna povlače nimalo simbolična sredstva. A što im je cilj? “Otvaranje novih radnih mjesta, stvaranje novoostvarene vrijednosti kroz nove proizvode i programe, povećanje tržišne isplativosti programa i orijentiranosti na izvoz”, stoji u objašnjenju uloge tih institucija. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da je to nacrt statuta novih fondova za spas gospodarstva, čije se osnivanje s nestrpljenjem iščekuje. Kako će se distribuirati razbarušena milijarda kuna koja ne obuhvaća “krupne” potpore poput onih za poljoprivredu, HŽ ili brodogradnju, te može li jedan poduzetnik, ako je dovoljno spretan i informiran, biti istodobno korisnik više sličnih programa različitih fondova, agencija ili izravno ministarstava? To nam se čini nemogućim nadzirati.

Projekti ‘blizanci’
Istodobno egzistiraju dva vrlo slična projekta pomoći gospodarstvu, u okviru Ministarstva gospodarstva i Fonda za razvoj i zapošljavanje, osnovanog u doba koalicijske Vlade na inicijativu bivšeg ministra financija Mate Crkvenca. Iako je Vlada Ive Sanadera na početku prvog mandata najavljivala gašenje tog Fonda, brzo se predomislila. Fond kreditiranja poduzetnika ponešto mu je opao posljednjih godina, ali i dalje raspoređuje znatna sredstva. Lani je preko banaka raspodijelio čak 178 milijuna kuna na 25 projekata. Ne otkrivaju o kojim je projektima ili poduzetnicima riječ, već navode kako su pomogli “proizvodno orijentiranim projektima malog i srednjeg poduzetništva”. Za raspodjelu novca, kažu, imaju pravilnikom utvrđene kriterije, a konačno odobrenje daje Upravni odbor. Sudeći prema sastavu tog odbora, na rad Fonda za razvoj i zapošljavanje dominantan utjecaj ima Ministarstvo financija. Ministar Ivan Šuker na čelu je UO-a pravnog odbora Fonda koji odlučuje koji će se projekti financirati. U 2010. taj Fond imat će gotovo 158 milijuna kuna iz proračuna, što je više od nekih ciljanih programa Ministarstva gospodarstva na koje je orijentiran daleko veći broj poduzetnika.

Umnožavanje potpora
Osim razbacanosti potpora za poticanje maloga gospodarstva i izvoza među različitim institucijama, slično umnažanje primjetno je i u takozvanom regionalnom razvoju koji posljednjih godina doslovce buja. Uz Fond za regionalni razvoj, koji preživljava od Crkvenčeva doba, a koji iz proračuna za 2010. dobiva 101 milijun kuna za nepovratnu pomoć i kreditno sufinanciranje uglavnom infrastrukturnih projekata gradova, općina i županija, gotovo identične “injekcije” daje i Ministarstvo regionalnog razvoja. Ono uz obnovu komunalne infrastrukture sufinancira još i vodoopskrbne sustave, baš kao i Fond, te podupire i druge različite projekte od lokalne važnosti, a u 2010. će kupno raspolagati proračunom od 2,13 milijarde kuna. Izravnu pomoć lokalna zajednica dobiva i od Ministarstva financija, 90 milijuna ove godine. Sustav je lani “nadograđen” i Agencijom za regionalni razvoj koja zasad iz proračuna povlači manje novca, 8,6 milijuna kuna, od čega s gotovo 6 milijuna kuna pokriva rashode za zaposlene. No čini se da će u tom dijelu, koji je očito prema koalicijskom dogovoru u Vladi dospio u ruke HSS-a, uskoro ipak doći do okrupnjavanja. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić potvrdio je da se razgovara o integraciji Fonda u njegovo ministarstvo, dok bi Agencija bila više usmjerena na upravljanje razvojnim programima EU. No izgledno je da će opet doći do gužve jer postoji i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata s EU te Središnji državni ured za koordinaciju fondova EU.

Poticanje izvoza

Predviđeno 68,6 milijuna kuna
Ministarstvo gospodarstva za neke projekte poticanja gospodarstva raspolagat će ove godine i s manje sredstava nego Fond za razvoj i zapošljavanje. Za subvencije kamata za kredite predviđa se 58 milijuna kuna, dok za poticanje izvoza i ulaganja ima predviđenih 63,4 milijuna kuna. U tom segmentu svoje bi mjesto trebala naći i Agencija za poticanje izvoza i ulaganja koja, međutim, nema stvarnu snagu jer od prediviđenih 14,2 milijuna kuna koje dobiva iz proračuna za ovu godinu čak devet milijuna kuna odlazi na administraciju.

Zamršena struktura financiranja

EU neće tolerirati raspršenost
Poznavatelji sustava pojašnjavaju da je struktura financiranja tako izgrađena da koalicijski partneri među sobom dijele različite sustave potpore. Zato dolazi do raspršenosti i preklapanja iako je jasno da bez njihova okrupnjavanja neće moći doći do sustavne politike upravljanja i kontrole potpora. Ako nikako drukčije, sustav će se morati objediniti i bolje organizirati zbog Unije koja neće tolerirati toliku raspršenost u davanju državnih potpora kakva, bez prevelikih smetnji, u Hrvatskoj egzistira godinama.

Ivan Šuker na čelu je Upravnog odbora Fonda za razvoj i zapošlja-vanje koji u 2010. raspolaže s oko 158 mil. kuna za kredite

Uz Fond za regionalni razvoj, koji dijeli 101 mil. kn, gotovo identične ‘injekcije’ daje i Ministarstvo regionalnog razvoja