Više naknade za OIE drvarima izbijaju 60 milijuna kuna godišnje

Drvna industrija zapošljava 30.000 ljudi te ima udio u ukupnom nacionalnom izvozu od 10,8 posto, Foto: Davor Javorović / Pixsell Drvna industrija zapošljava 30.000 ljudi te ima udio u ukupnom nacionalnom izvozu od 10,8 posto, Foto: Davor Javorović / Pixsell

Struja čini čak do 35 posto ukupnih troškova drvne industrije.

Šumarstvo i drvna industrija su snažna poluga hrvatskog izvoza s udjelom od 10,8 posto, no mjere koje je Vlada donijela ove godine im bitno umanjuju konkurentnost na tržištu. Najnoviji primjer je povećanje naknada za obnovljive izvore energije (OIE) za tri puta, a čime će se, prema izračunu Udruge drvne i papirne industrije Hrvatske udruge poslodavaca(HUP), troškovi drvnog sektora povećati za 60 milijuna kuna godišnje.

“Svi se kunu u izvoz, a ovo što nam rade je kao da nas žele uništiti. Prvo nam je ove godine ojačala kuna za dva posto, a što nam samo na tečaju izbija 14 milijuna kuna mjesečno. Tu je struja koja će nam izbiti desetke milijuna, a početkom naredne godine gotovo sigurno dolazi do povećanja cijene trupaca iz Hrvatskih šuma. Sve češće se govori i o povećanju minimalne bruto plaće za 5 posto, a koja je s obzirom na nisku profitabilnost ove industrije, česta u drvnom sektoru. Ne znam kako ćemo ovo preživjeti te ostati konkurentni, kako na izvoznom, tako i na domaćem tržištu”, kaže Zdravko Jelić, direktor požeške tvrtke Spin Valis. Na njegovom tragu je i Branko Liker, operativni direktor Drvenjače iz Fužina, tvrtke članice HUP-a koja će s oko 3,4 milijuna kuna godišnje većim računima za struju biti najveći gubitnik u drvnom sektoru.

“Trošak električne energije iznosi 5 do 35 posto ukupnih troškova u ovoj industriji. Kako većina tvrtki ostvaruje minimalnu dobit ili radi s gubitkom, ovo povećanje će unazaditi njihovo poslovanje i narušiti konkurentnost. Drvno prerađivački sektor koristi domaću sirovinu, radno je intenzivan, zapošljava radnu snagu u ruralnim krajevima, te svako povećanje režijskih troškova direktno utječe na primanja zaposlenih. Drvna industrija mora danas ulagati u inovacije, slijediti svjetske trendove, povećavati plaće radnika. Državna politika bi trebala nuditi rješenja koja bi industriji trebala olakšavati, a ne otežavati poslovanje”, kaže Liker. Pojašnjava da ovaj sektor zapošljava oko 30.000 ljudi, a s pridruženim industrijama oko 50.000 ljudi te čini 3,8 posto BDP-a. Konkretno, sama Drvenjača zapošljava 180 ljudi, a proizvodi mehaničku celulozu koja se koristi u proizvodnji višeslojnih kartona te 100 posto svoje produkcije izvozi. Potrošnja električne energije iznosi im više od 50 GWh godišnje, a mjesečni trošak za struju im je između dva i 2,5 milijuna kuna bez PDV-a. Sama naknada za OIE iznosi 130.000 do 150.000 kuna mjesečno. Na godišnjoj razini je to oko 26,5 milijuna kuna za električnu energiju odnosno 1,7 mil. kuna za naknadu za OIE. Povećanjem doprinosa za OIE sa 3,5 lp/kWh na 10,5 lp/kWh, naknada im raste na 390.000 do 450.000 kuna mjesečno, odnosno godišnje na 5,1 mil. kuna što predstavlja povećanje od 3,4 mil. kuna.

Zbog toga Liker predlaže niz kompenzacijskih mjera koje bi spasile drvni sektor. “Potrebno nam je dati popust na električnu energiju od 10% ili 20-ak mil. kuna godišnje, odnosno cijenu noćne tarife struje uz minimalnu cijenu. Također bi trebalo uspostaviti kategorije potrošača te im s obzirom na ukupnu potrošnju umanjiti naknade za OIE. Trebalo bi spriječiti špekulativne projekte OIE, posebice u biomasi, kako bi svi drvoprerađivači mogli sa svojim kogeneracijama ući u sustav nacionalnih kvota. Nužno je i porezno poticati ovaj sektor, a ključna mjera bi bila PDV od 13% na drvne prerađevine. Povoljni krediti, prije svega HBOR-a, kao i poticajna sredstva iz proračuna bi ovaj sektor učinila konkurentnijim”, kaže Liker.     

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!