Violić: Do sredine iduće godine ACI će biti ‘očišćen’ od svih dugova i kredita

Autor: Marija Crnjak , 19. svibanj 2010. u 22:00

Anto Violić, direktor ACI-ja, pojašnjava zašto se protivi privatizaciji te kompanije radi punjenja državnog proračuna te precizira na što će biti potrošeno 68 milijuna kuna planiranih investicija za ovu godinu

Uvrštenje lanca marina ACI u katalog gotovih ulagačkih projekata koje je Agencija za promicanje ulaganja predstavila na konferenciji EBRD-a iznenadilo je direktora ACI-ja Antu Violića, kojem nije poznato kakav projekt država kao većinski vlasnik tvrtke nudi investitorima. Mada priznaje da je privatni sektor otprije pokazao zanimanje za ulaganje u ACI te da među ponudama ima dobrih projekata, Anto Violić u razgovoru za Poslovni dnevnik navodi da je protiv rasprodaje obiteljskog zlata, komentirajući time spekulacije da je država ACI stavila na popis tvrtki, čiji bi se udjel mogao prodati radi popunjavanja proračuna. “Rezultati pokazuju da je ACI dobar i bit će još bolji, te da posluje bez kredita i subvencija, vlastitim sredstvima. Lani smo imali 11 milijuna kuna dobiti, a u ovoj smo godini uz ulaganja uspjeli ostvariti rast dobiti za 60 posto. O budućnosti tvrtke i eventualnoj privatizaciji odlučit će vlasnik, no prema mojim informacijama odlukom Vlade ACI je među tvrtkama od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku te neće ići u privatizaciju.”

Smatrate li da je tvrtki u ovom trenutku potreban privatni kapital?
Moja je zadaća bila osposobiti tvrtku u čemu smo uspjeli. Do sredine iduće godine tvrtka će biti “očišćena” od svih dugova i kredita i nakon toga bi trebao slijediti znatan investicijski ciklus koji možemo realizirati samostalno preko komercijalnih zapisa, odnosno obveznica, što će vjerojatno i biti moj prijedlog Nadzornom odboru.

O kakvoj je investiciji riječ?
Potrebno je proširenje ACI-jevih hit-marina u Dubrovniku, Splitu, Skradinu i Ičićima za 1200 do 2500 novih vezova. Računamo na investiciju od oko 300 milijuna kuna u višegodišnjem razdoblju. Nadalje, moja je ideja gradnja triju većih marina za prihvat megajahti na sjevernom, srednjem i južnom Jadranu, odnosno lokacijama koje su vezane na zračne luke, što je u skladu sa strategijom Ministarstva mora u kojoj se navodi da Jadranu nedostaje najmanje 15.000 vezova. Međutim, u međuvremenu je potrebno riješiti administrativne barijere koje prijete usporavanju projekta, ali i izmijeniti neke zakonske odredbe o zaštiti okoliša koje onemogućavaju razvoj marina. Na razini Udruženja marina unutar Hrvatske gospodarske komore pokušavamo riješiti te probleme.

Imaju li ulagači interes za ACI? Je li vam se tko javio s nekom konkretnom ponudom?
Ima interesa, i svaku ponudu uredno prosljeđujemo vlasniku. Među ozbiljnijim ponudama bila je ponuda talijanske tvrtke Azimut koja se bavi prodajom brodova. Njihova ideja pretpostavlja “joint venture” s ACI-jem. S njihove strane u naše marine ili marinu koju se odabere za razvoj pristigli bi brodovi koji se izrađuju u njihovim brodogradilištima, koristio bi se njihov “know how” u pripremi, održavanju i uslugama megajahti te bi i razvoj odabrane marine išao u smjeru kreiranja ekskluzivnih usluga. Bilo je i nevjerojatnih ponuda – na jednom sajmu dobio sam izravnu ponudu jednoga ruskog poduzetnika koji je predložio da stavim na papir iznos vrijednosti ACI-ja i jamčio da će sutra imati te novce. Kad sam poslije malo istražio, vidio sam da bi to čak moglo biti i moguće. Ima novca i ima investitora, a ima i dobrih projekata.

Kakvo je poslovanje ACI-ja u vlasništvu države, kako se tvrtka prilagođava poslovnoj politici, politici plaća?
ACI nije korisnik državnog proračuna, već posluje na tržišnim principima i sve projekte financira vlastitim sredstvima. Uprava ACI-ja ispoštovala je u ovoj godini odluku o racionalizaciji zapošljavanja sezonske radne snage, smanjenju plaća Upravi te rukovodećem osoblju, smanjenju viškova radne snage i ukidanju gospodarski neopravdanih poslovnih segmenata, no djelatnicima nisu umanjena nikakva prava utvrđena važećim kolektivnim ugovorom. U protekloj godini umjesto predviđenih 5,3 milijuna kuna ušteda ostvarili smo 11 milijuna kuna i time je porasla bruto dobit u odnosu na prethodnu godinu za 63 posto te je bila dvostruko veća od prethodno planirane.

U kakve investicije je ACI ušao za pripremu ove sezone?
Cjelokupna planirana ulaganja za 2010. godinu iznose 67,6 milijuna kuna te će prema planu ulaganja biti u cijelosti financirana iz vlastitih izvora bez dodatnog zaduživanja. U sustav ACI marina u 2009. godini uloženo je ukupno 56,3 milijuna kuna.

Kakvu sezonu očekujete ove godine?
Prema analizama tržišta i povratnim informacijama s nautičkih sajmova u sezoni 2010. u ACI marinama planiramo istu razinu tranzita tijekom ljeta kao i isti broj godišnjih vezova u marinama. Međutim, s obzirom na to da bilježimo povećanja dužina plovila koja uplovljavaju u marine, planiramo povećanje prihoda od šest posto u odnosu na 2009. godinu po svim kategorijama usluga.

Nemamo konkurenciju na Mediteranu

Kakva je konkurencija ACI-ju u Hrvatskoj?
U Udruženju marina je ukupno 50 članica, dakle ACI drži oko 40 posto marina u Hrvatskoj. Ne može se baš govoriti da smo konkurencija jer brodova ima za sve, dobro surađujemo i zajednički istupamo prema Vladi s nekim zahtjevima branše. ACI kao jedinstveni lanac marina ni na Mediteranu zapravo nema konkurencije. Broj upita za vez unatoč recesiji u laganom je porastu. Nautički turizam tek očekuje ekspanziju i ne moramo brinuti za bolju budućnost nautičkog turizma i daljnjeg razvoja ACI-ja. Međutim, nelojalna konkurencija još je tu – u to zapravo spada svaki mali restoran koji ima vezove za goste, a pritom nema infrastrukturu, ne sudjeluju u davanjima i nema koncesiju.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Uzevši u obzir da je ACI jedna od rijetkih tvrtki koja ostvaruje povećanje prihoda u recesijskom razdoblju, te dobavljačima plaća u dospijeću i time osigurava (barem sa svoje strane) njihovu likvidnost kako bi se pokrenuli drugi gospodarski ciklusi, smatram da je komentar bigboffin-a malo “harsh”.
Ukoliko Vam je nepoznato, obveznice tvrtki stvaraju minimalni trošak (manji od npr. kamata u poslovnim bankama), te je to, ukoliko se pokaže potreba za većim investiranjem drugi je najbolji izbor (prvi bi bio da imate vlastiti kapital).
Osnovna djelatnost je iznajmljivanje vezova, koja je itekako profitabilna. Također, ne zaboravimo da gradski vodovodi i kanalizacije žive kako od svoje djelatnosti tako i od proračunskog novca, dok ACI, kako se vidi i iz intervjua, nije korisnik proračunskih sredstava.

Koje neznanje i brkanje pojmova. Kao da obveznica nije dug? Za svaku industriju i svaku firmu postoji idealni omjer kapitala i duga. Tko to nezna neka procita radove Millera i Modiglianija- Nobelova nagrada za ekonomiju na tu temu.
ACI jos uvijek nema nijednu profitabilnu djelatnost u sebi. Restauranti/barovi/servisi su u najmu…dok se to ne promjeni ACI je dosadna nisko profitabilna infrastrukturna firma kao i recimo gradski vodovod i kanalizacija.

New Report

Close