Vinjete bi Hrvatskoj mogle donijeti 560 milijuna eura

Autor: Ivan Pandžić , 28. srpanj 2008. u 06:30

HAC je naručio i platio studije koje podržavaju uvođenje vinjeta, ali ipak tvrde da se ne isplate

Zajedničkim snagama Hrvatske autoceste (HAC) i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovih su se dana potrudili argumentirati zašto se u Hrvatsku neće uvesti vinjete.

Ministarstvo je u svojem odgovoru, koje je poslalo i Poslovnom dnevniku, objasnilo kako bi se vinjetama izgubilo 60 posto prihoda, sustav nije pošten jer se ne naplaćuje po korištenju autocesta, nije usklađen s direktivama Europske unije koje predviđaju jednake sustave naplate, projekt je skup, uzrokuje pojavu viška radnika, moraju se maknuti naplatne kućice i nije pogodan za sustav s više koncesionara kao što je hrvatski. HAC se također usprotivio vinjetama kroz analizu koja je predstavljena kao “dokument koji se prvi put ozbiljno bavi vinjetama u Hrvatskoj”. HAC je zaključio kako bismo na vinjetama izgubili 800 milijuna kuna prihoda što bi onemogućilo vraćanje dugova za gradnju i da bi bilo potrebno otpustiti 600 od tisuću radnika koji rade na poslovima naplate. Međutim, HAC-ov dokument nije prvi jer je sam HAC naručio i platio dvije studije koje su pokazale opravdanim uvođenje vinjeta, a na njima su, među ostalima, radili i ljudi iz HAC-a. Poslovni dnevnik posjeduje treću studiju Instituta prometa i veza (IPV) koja detaljno razrađuje cijene vinjeta i pokazuje kako bi izravna i neizravna korist od vinjeta već u prvoj godini iznosila 560 milijuna eura. “HAC-ove analize su samo šminka kojom se žele prikriti pravi razlozi neuvođenja vinjeta kao mnogo boljeg modela naplate koji koriste i ostale zemlje. Vinjete padaju zbog sitnih interesa proizvođača opreme, zapošljavanja na naplatnim kućicama i cijene gradnje. Zbog kilograma mesa ubija se vola. Da su nas poslušali i uveli vinjete još 2006., sada bi uštedjeli 50 milijuna eura na gradnji novih dionica. Od nas su naručili dvije studije koje su pokazale opravdanost vinjeta i platili ih između 300 i 400 tisuća kuna, a i treći dokument koji nisu naručili dostavljen im je, a na njemu su radili ljudi iz HAC-a”, izjavio je za Poslovni dnevnik profesor Ivan Dadić s IPV-a koji je autor i suautor studija.




Studija koja predviđa uvođenje vinjeta do 2015., kada bi se u EU trebao uvesti jedinstveni satelitski sustav naplate, pobija sve argumente koje su iznijeli resorno ministarstvo i HAC. Predviđa desetodnevne, dvomjesečne i godišnje vinjete, ali i pet regionalnih što bi bila hrvatska specifičnost zbog geografskog oblika. Studija predviđa 25 posto više cijene vinjeta tijekom ljeta. Ukupni prihod od prodanih vinjeta je procijenjen na 2,23 milijarde kuna godišnje što je jednako procjeni naplate cestarine. Vinjete ne bi utjecale ni na mogućnost vraćanja kredita jer ih ionako vraća Vlada iz državnog proračuna, a ne HAC, stoji u studiji. Smanjenje broja radnika bi donijelo dodatne uštede HAC-u. Sustav nije nepogodan za više koncesionara nego upravo suprotno, jer bi se jednostavnim postavljanjem brojača prometa mogli raspodijeliti prihodi. Za tiskanje i distribuciju ne bi bilo potrebno više od 60 milijuna kuna. Da se prije stalo sa izgradnjom “dvostrukih” mostova i naplatnih platoa, moglo se izgraditi dvostruko više čvorova za silaz s autoceste. Navodi se da su direktne i indirektne koristi brojne. Promet bi se ubrzao i samo na tome bi vozači uštedjeli 276 milijuna kuna. Na autocestama bi porastao promet 20 posto jer se ne bi koristile lokalne ceste, što bi smanjilo i trošak održavanja. Neizgradnjom naplatnih kućica bi se ostvarile uštede i oslobodio novac za nove čvorove, što bi pridonijelo razvoju lokalnih sredina. Rasle bi cijene zemljišta i potaknuo bi se razvoj privrede.

Više ljetne cijene

-Studija predviđa 25 posto više cijene vinjeta tijekom ljeta
-Ivan Dadić u studiji pobija sve argumente koje daju ministarstvo i Hrvatske autoceste protiv uvođenja vinjeta
-Studija predviđa desetodnevne, dvomjesečne i godišnje vinjete, ali i pet regionalnih, što bi bila hrvatska specifičnost

Slovenija ispunila ciljeve

Iako se u Hrvatskoj o slovenskim vinjetama raspravljalo uglavnom s aspekta nepostojanja desetodnevih vinjeta, manje se govorilo o koristima koje su dobili slovenski državljani. Osim 42 milijuna eura od prodaje vinjeta, podaci koje je nedavno objavio slovenski DARS pokazuju i kako je ispunjen cilj rasterećenja lokalnih cesta, promet se ubrzao, a lokalno stanovništvo je znatno više počelo koristiti autoceste jer im se s vinjetama isplati njihovo korištenje.

Komentari (9)
Pogledajte sve


autoceste se neće početi isplaćivati sve dok vraćamo kredite za izgradnju autocesta a to je za još negdje oko 20-30 godina
vinjete su glupost
plaćaj koliko se koristiš,
uostalom imate enc, puniti ga je lako a imaš 10 % popusta

Kompromisno riješenje bi bilo koristiti oboje. Tko zeli vinjete nek ih kupi, tko želi plaćat koliko se koristiš neka plaća po km. Nešto kao pokaz u javnom gradskom prijevozu.

autoceste se neće početi isplaćivati sve dok vraćamo kredite za izgradnju autocesta a to je za još negdje oko 20-30 godina
vinjete su glupost
plaćaj koliko se koristiš,
uostalom imate enc, puniti ga je lako a imaš 10 % popusta

Doprinos za ceste je već uključen u cijenu goriva koju masno plaćamo, autoceste su se već isplatile, no ne prestaje se sa naplaćivanjem. Zašto? Tko vidi ovdje priliku za punjenje državnog proračuna? Neuspješni manageri koji upravljaju državom nisu spremni izgubiti zlatnu koku. Uvođenje vinjeta bi bio veliki plus za državljanje RH.

Polugodišnja vinjeta košta oko cca 35€. Ruta ZG-ST košta više od 171 kuna u jednom smjeru (osobna vozila). Ukoliko odeš jednom u polagodine na more, i vratiš se nazad, isplatilo ti se…

A sad zamisli koliko bi mi napunili buđet od turista da prodajemo 10dnevne vinjete…

35€=cca 250 kn 171knx2=342

A sad zamisli da koristiš autocestu 2 puta godišnje, ili neku drugu relaciju…


Sve mi se čini da ovi koji zagovaraju vinjete imaju tiskaru 🙂

Vinjete su pljačka svih onih koji se manje koriste autocestama.

Ako su vinjete toliko bolje, zašto ih ne koriste u Italiji koja ima veliku mrežu autocesta? Slovenija je dobro zaradila jer su sad svi kupili vinjete, sačekajmo kraj godine i usporedbe sa prošlim godinama. Zarađuje i Austrija, koja prvo naplati vinjetu, a onda i cestarinu kroz tunele…

New Report

Close