Većina mladih spremna otići iz Hrvatske!

U sljedećih 20 godina, čak 43,9 posto ispitanih učenika budućnost Hrvatske vidi pesimistično/Thinkstock U sljedećih 20 godina, čak 43,9 posto ispitanih učenika budućnost Hrvatske vidi pesimistično/Thinkstock

Ovakvi, pesimistični rezultati trebaju biti alarm, veliko upozorenje da moramo radikalno promijeniti odnos prema mladima, upozorava B. Jokić.

Čak 53 posto hrvatskih srednjoškolaca smatra da je za njih najpoželjnije mjesto za život i rad negdje izvan Republike Hrvatske. Njih 39,3 posto priželjkuje odlazak u neku od EU zemalja, dok ih 13,7 posto želi otići izvan granica EU. U mjestu u kojem pohađa srednju školu i u budućnosti se vidi 19,2 posto, a u nekom drugom hrvatskom mjestu 27,8 posto ispitanika, doznalo se na predstavljanju rezultata znanstveno-razvojnog istraživanja pod nazivom Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe, održanom u ponedjeljak u Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u Zagrebu, koja je i naručitelj projekta. 

U sljedećih 20 godina, čak 43,9 posto ispitanih učenika budućnost Hrvatske vidi pesimistično, pri čemu 27,6 posto vidi kao "negativnu" a 16,3 posto kao "vrlo negativnu". Pritom su pesimističniji oni učenici koji postižu viši uspjeh u školi. Po pitanju budućnosti Europe, pozitivnom ju ocjenjuje njih 39,4 posto.  Učenici su iskazali visoku razinu osobnog optimizma, pa vlastitu budućnost vide  puno svjetlije  -  čak 86,5 posto vidi ju pozitivno, a svega 2,3 posto negativno.  Istraživanje u kojem je sudjelovao 13.301 sudionik iz 59 strukovnih škola i gimnazija provela je krajem 2017. istraživačka skupina predvođena Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. 

"Riječ je o vjerojatno najvećem istraživanju u povijesti u RH na toj populaciji. Želimo artikulirati glas mladih od 15 do 18 godina, onih u čije se ime često govori. Političke strukture u ovom društvu trebaju obratiti pažnju na njih, što je važnije i od pitanja demografije i od sudbine velikih korporacija. Ovakvi, pesimistični rezultati trebaju nam biti alarm, veliko upozorenje da moramo radikalno promijeniti odnos prema mladima i napraviti zaokret u načinu na koji se surađuje i tretira njihov glas", rekao je Jokić. Pokazalo se i da znatan dio sudionika ankete ne zna svrhu državne mature, te nemaju osnovnih znanja o razlici između stručnih i sveučilišnih studijskih programa, kao niti o razlici izmeću redovnog i izvanrednog studiranja. 

"Šteta što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odustalo od cjelovite kurikularne reforme, jer bi mladi puno bolje znali što i zašto upisuju", dometnuo je Jokić.  Visokoškolsko obrazovanje postalo je u RH normativno očekivanje pa 81,3 posto učenika želi studirati, ne želi svega njih 3,9 posto, a još uvijek ne zna 14,3 posto. Čak i više od pola učenika s vrlo niskom školskim uspjehom iskazuju želju za studiranjem i po tome se RH približava najrazvijenijim zapadnim zemljama. "Veseli me što su ti mladi ljudi spremni učiti, studirati, i prepoznaju važnost visokog obrazovanja. Mladima je danas cijeli svijet na dlanu, nemaju više barijera. Moramo ih poticati da se ne boje mijenjati stvari, a ovi podaci nam daju šansu da se približimo novoj generaciji. Naša sveučilišta se trebaju marketinški postaviti i prezentirati svoje programe. Ako mladi i odu u inozemstvo, vratit će se. Neka vide svijet i donesu svoja iskustva ovdje", rekla je Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a.

Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice AZVO-a dodao je da RH ima visoku stopu odustajanja od studija, zbog krivih odabira studijskih programa. "Mladi odlaze, pa mi moramo u Hrvatsku privući mlade iz drugih zemalja EU", pragmatično je zaključio. Među učenicima njih 74,3 posto misli da je bez fakulteta teško naći dobar posao u RH. Jedan od važnijih čimbenika pri odabiru studija za 71,9 posto anketiranih bila je mogućnost zapošljavanja ili nastavak obrazovanja u drugim zemljama. U prosjeku, mladi očekuju da će se zaposliti s 22 godine, s 23 planiraju završiti školovanje i početi živjeti samostalno, a s 28 zasnovati obitelj. Svega 51,3 posto smatra da se obrazovanje u RH cijeni a 63,9 posto smatra da su učitelji i nastavnici nedovoljno cijenjeni.

Unatoč antikorupcijskim mjerama, čak 61,1 posto učenika smatra da je "za upis na fakultet u RH važnije snalažljivost, osobne veze i roditelji, nego sposobnost učenja" pa se u analizi zaključuje da obrazovanje nije percipirano kao prevladavajuća vrijednost u RH.  Savjetnik u HGK Davorko Vidović kaže da ne bi pridavao dramatične konotacije namjerama mladih. "Poželjno je da mladi vide svijet i druge kulture, no migracije trebaju biti cirkularne. Problem je što Hrvatska po svim parametrima nije zanimljiva imigrantima, a to su isti faktori koji potiču iseljavanje. Hrvatska je rastom na začelju EU i zato treba promijeniti ekonomsku paradigmu", kaže Vidović. Ekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač kaže da negativan migracijski saldo ne čudi.

 

Vidović

Poželjno je da mladi vide svijet i druge kulture, no migracije trebaju biti cirkularne.

"Već danas imam situaciju deficitarnosti radne snage u pojedinim zanimanjima što u narednom periodu sugerira određeno dinamiziranje rasta plaća. Dugoročne reperkusije za održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava su jasno nepovoljne", ističe Kovač. Prve iole pouzdane brojke tome koliko je građana emigiralo iznijeli su istraživači HNB-a u radu koji je u ponedjeljak izložen na Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji. U tri godine nakon ulaska u EU, između 2013. i 2016., iz RH se odselilo 230.000 ljudi, starih između 31 i 37 godina, izračunali su Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić. HNB-ov trojac koristio se zrcalnim statistikama europskih zemalja koje bilježe imigrante, budući da Državni zavod za statistiku nema precizne evidencije. Naime, državni statističari vode se MUP-ovim brojem odjavljenih osoba, a poznato je da se najveći broj emigranata ne odjavljuje jer time zadržavaju određena prava.

Val iseljavanja iz RH u prosjeku je 2,6 puta veći od službenih brojki, a sličan (relativni) postotak odljeva zabilježen je u Rumunjskoj i Bugarskoj nakon ulaska u EU. Većina se uputila u Njemačku (71%), Austriju (8%) te Irsku (7%). Premda je sloboda kretanja najvažniji faktor pri iseljavanju, na trend utječu karakteristike populacije, ekonomski razvoj, kratkoročni gospodarski pokazatelji i kvaliteta institucija kroz percepciju korupcije, kako matične zemlje, tako i destinacije. Iseljavanje znači neosporan gubitak ljudskog kapitala, no ukupne efekte treba tumačiti s oprezom. Izloženost internacionalnoj konkurenciji znači poboljšanje znanja i vještina emigranata i u slučaju obrnute migracije može rezultirati "priljevom mozgova". Efekt na domaće tržište rada je višestruk: prilike za zapošljavanje rastu, nezaposlenost se smanjuje i aktiviraju se dugotrajno nezaposleni, no manjak radne snage direktno ugrožava mirovinski sustav i socijalne usluge, zaključuju u HNB-u. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!