Veći udjel ekoloških poreza imaju samo tri članice EU

RH je i prema udjelu obnovljivih izvora energije  (27,3%) iznad prosjeka EU/M. Jurinec/PIXSELL RH je i prema udjelu obnovljivih izvora energije (27,3%) iznad prosjeka EU/M. Jurinec/PIXSELL

Udjel tzv. ekoloških u ukupnim poreznim prihodima u nas je 9,1 posto i veći je samo u Latviji, Grčkoj i Sloveniji, dok na razini cijele Unije od njih dolazi svaka petnaesta kuna poreza ili 6,1%, a u najveće dvije ekonomije i manje, ispod pet posto.

Ekološki porezi u Hrvatskoj su osjetno veće opterećenje u odnosu na prosjek Europske unije.

Prema usporednom pregledu Eurostata, njihov udjel u ukupnim poreznim prihodima u nas je 9,1 posto i u samo tri članice (Latvija, Grčka i Slovenija) je veći, dok u EU u cjelini od ekoloških poreza dolazi svaka petnaesta kuna poreza ili 6,1 posto. U apsolutnim iznosima to se očituje u nepunih 370 milijardi eura (dostupni podaci su za 2017.) proračunskih prihoda država EU. Iako je to 40-ak posto više nego 15 godina prije, njihov udjel u ukupnim prihodima od poreza i socijalnih doprinosa u tom je razdoblju pao, sa 6,8 na 6,1 posto. 

Inače, više od tri četvrtine (77%) ekoloških poreza u EU čine porezi na energiju, 20% dolazi od oporezivanja prijevoza, a ostatak od onih vezanih uz zagađenja i resurse.  Nasuprot krugu zemalja s najvećim udjelima ekoloških poreza (dio kojega je i RH), u dvije najveće ekonomije EU, njemačkoj i  francuskoj, ekološki porezi čine samo 4,6 odnosno pet posto ukupnih prihoda od poreza. Manje od 5% poreznih prihoda oni participiraju i u proračunima Švedske, Austrije, Belgije i Luksemburga. 

Vezano uz ekologiju i energiju, Eurostat je u utorak dao i prikaz udjela obnovljivih izvora energije po članicama, a Hrvatska je i na toj ljestvici iznad prosjeka EU. Udio obnovljive energije u EU se od 2004. do 2017. (prve i zadnje za koju su dostupni podaci) više nego udvostručio stigavši na 17,5% bruto potrošnje energije (godinu prije 17%). Kod nas je taj je pak njezin udjel i nakon dvije godine blagog smanjenja na relativno visokih 27,3%. To ujedno znači i da smo jedna od 11 članica u kojima obnovljiva energija u potrošnji participira više od strateškog cilja za 2020. godinu (20 posto).

Najudaljenije od svojih ciljeva za "obnovljivce" su Luksemburg i Nizozemska; iako su im i ciljani udjeli relativno niski (11 i 14%) pred njima je još pola puta (trenutno su na 6,4 i 6,6%). Suprotno, na obnovljivu energiju najviše se oslanjaju Švedska (49%, Letonija (40%) i Finska (39%), a s više od 30% ističu se i Austrija, Portugal i Danska. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve