"Važnost drvne industrije za kompletnu hrvatsku prerađivačku industriju ne treba posebno naglašavati"

Foto: Tomislav Miletić / Pixsell Foto: Tomislav Miletić / Pixsell

Profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Studij dizajna, Feđa Vukić predstavio je primjere dobre prakse inozemnih strategija razvoja drvne industrije i industrije namještaja, u prvom redu spomenuvši Veliku Britaniju i njihovu prepoznatljivost na ovom tržištu.

Može li Hrvatska imati svoju IKEA-u jedno je od pitanja postavljenih u sklopu konferencije Budućnost hrvatske drvne industrije koja se u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održala u srijedu u zagrebačkom kongresnom centru Forum. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić podsjetio je da Hrvatska ima 315 milijuna kubika drvne sirovine koja će kroz njegu i obnovu narasti za dodatnih 11 milijuna kubika. „Hrvatske šume gospodare na gospodarski prihvatljiv način jer šume kao resurs treba sačuvati za vječnost. Radimo u uvjetima čistog monopola, ali to ne znači da imamo pravo na monopolističko ponašanje u najgorem smislu. Imamo dva najveća klijenta, državu i drvoprerađivače za koje smo osigurali 53 milijuna kubika drva za razdoblje od 10 godina“, poručio je Jakupčić.

Važnost drvne industrije za kompletnu hrvatsku prerađivačku industriju ne treba posebno naglašavati, poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodavši da tome u prilog ide podatak kako ovaj sektor zapošljava 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te s 8 posto sudjeluje u ukupnom nacionalnom izvozu. „Naravno da ima mjesta za daljnje poboljšanje. Godina iza nas bila je turbulentna, ali možemo biti zadovoljni učinjenim. Velika zahvala drvnoj industriji, uspjeli ste staviti 'glave na hrpu' nakon što ste dobili odriješene ruke da sami slažete Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. Rezultat toga je natječaj čiji će rezultati biti poznati sutra, a sve količine iz Pisma koje su opravdane će biti i dodijeljene. U nekim segmentima je cijena drvne mase otišla gore, ali za razred 8. ona je za četvrtinu niža. Spriječili smo šverc trupaca i napomenuo bih još i da su nas 2016. zatekli nacionalni poticaji na razini 7 milijuna kuna godišnje. Sada planiramo 40 milijuna kuna, ali taj će iznos dodatno rasti i to usvajanjem novog zakona o šumama i do 80 milijuna kuna do 2019. godine. Donijeli smo, k tome, Strategiju razvoja hrvatske drvne industrije koja nije mrtvo slovo na papiru. Imamo vrhunsku sirovinu i odlične proizvođače, educirane i školovane ljude, zajednički to možemo bolje iskoristiti. Hrvatskoj trebaju snažnija Prima, Prostoria, Spin Valis“, poručio je ministar Tolušić.

Renata Ojurović, načelnica Sektora za preradu drva i proizvodnju namještaja u Ministarstvu poljoprivrede, predstavila je nekoliko glavnih naglasaka iz strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Riječ je o prvom nacionalnom dokumentu izrađenom nakon ulaska u EU, navela je, kojim se planira strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja sukladno načelima i politikama održivog gospodarstva i razvoja ruralnih prostora. „Nastavlja se dodjela potpora male vrijednosti, ali sa značajno većim godišnjim iznosima do 2020. godine te uz veće intenzitete potpore. Za tekuću godinu iz Državnog proračuna osigurano je 39 milijuna kuna, uz planiranje povećanja sukladno financijskim mogućnostima. U 2016. i 2017. godini ukupno je dodijeljeno 25,721 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Sada je omogućeno apliciranje i velikim poduzetnicima, povećan je intenzitet potpora te je povećan maksimalni iznos pojedinačnih potpora po korisniku“, istaknula je Ojurović. Dodala je i da se nastavlja provedba projekta započetog 2016. godine kojim se želi pridonijeti razvoju novih i inovativnih proizvoda te tržišnoj prepoznatljivosti domaćih proizvoda i proizvođača. Ministarstvo organizira i financira izlaganje novih proizvoda čiji je razvoj sufinanciran bespovratnim sredstvima potpora male vrijednosti, a tijekom ove godine pokrenut će se i projekt uspostavljanja nacionalne nagrade za najbolji dizajn. Među preprekama koje su ranije kočile razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja navedeno je nepostojanje jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja, nedovoljna iskorištenost biomase i sustav opskrbe biomasom, nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda od drva i namještaja u opremanju javnih prostora, nedovoljna uporaba drva u graditeljstvu te brojne druge. Posljedice takva stanja su smanjivanje isporuke dobara i usluga na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće države, osobito proizvodnje namještaja, zatim povećavanje broja poslovnih subjekata u stečaju i predstečajnim nagodbama s upitnim ishodom te zadržavanje najnižih, 29 posto nižih od prosjeka, plaća u prerađivačkoj industriji. Među prioritetnim područjima razvoja do 2020. godine navedeno je uklanjanje ograničenja u vidu nepostojanja jedinstvene baze podataka djelatnosti, kao i uklanjanje ograničenja poput niske kapitaliziranosti i nelikvidnosti te slabog povlačenja financijskih sredstava iz raspoloživih izvora i programa sufinanciranja. Radit će se, istaknuto je, i na ispravljanju nedovoljne usmjerenosti na stvaranje vlastite marke proizvoda te nedovoljnog razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda. Kao očekivani učinci provedbe Strategije, navedeno je povećanje zastupljenosti domaćih proizvoda na domaćem tržištu, zadržavanje postojećih i pokretanje novih proizvodnji, smanjenje udjela neformalnog gospodarstva te upotreba dizajna kao sredstva za revitalizaciju proizvodnje i povećanje konkurentnosti. Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju svoje slabosti, ali i velike potencijale, poručeno je na konferenciji, dok razvojne mjere za rast i razvoj trebaju biti popraćene i realizacijom općih mjera ekonomske politike kojima se treba poticati ukupan gospodarski rast i razvoj hrvatskog gospodarstva.

Profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Studij dizajna, Feđa Vukić predstavio je primjere dobre prakse inozemnih strategija razvoja drvne industrije i industrije namještaja, u prvom redu spomenuvši Veliku Britaniju i njihovu prepoznatljivost na ovom tržištu. „Sve zahvaljujući strateškoj odluci Churchillove vlade 1944. godine da se osnuje državna agencija za industrijski dizajn, odnosno Council for Industrial Design ili današnji Design Council, a tako pomogne i oporavku britanskog gospodarstva. Tijekom šezdesetih godina volumen prodaje britanskog namještaja na domaćem i stranom tržištu u prosjeku je bio viši između 10 i 20 posto, ovisno o vrsti i tipu namještaja te tržištu. Tu je i horizontalni pristup, odnosno primjer javno – privatnog partnerstva u kojem su sudjelovali MoMA iz New Yorka i Merchandise Mart iz Chicaga, a čega je rezultat povećanje prodaje namještaja pojedinih proizvođača na domaćem za 30 posto, a stranom za 50 posto”, ukazao je Vukić, naglasivši i da je prepoznavanje potencijala inovacije ključno za razvoj. Naveo je i skandinavsku, talijansku, japansku te nekolicinu drugih diljem svijeta poznatih industrija namještaja i drugih proizvoda, dok je većem dijelu njih zajednički nazivnik bila intervencija vlade u interesu poboljšanja rezultata tih sektora. Osim kratkoročnih posljedica i poboljšanja prodajnih rezultata, kako je navedeno, većini tih zemlja i njihovih industrija zajedničko je zadržavanje stabilne razine cijena bilo na stranim, bilo na domaćim tržištima. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, Vukić je ukazao da svakako još ima dosta posla za obaviti. “Namještaj je primarno dio životnog stila, a industrija namještaja je industrija životnog stila“, poručio je na kraju svog izlaganja.

Komentari (1)
  • Vortac
    Vortac 10:48 15.3.2018.

    Dovoljno je pogledati sliku ministra Tolušića sliku da vam bude jasno da Hrvatska neće imati svoju IKEU još barem 100 godina.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!