Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd. eura

U nekoliko ljetnih mjeseci tekuća bi inflacija mogla ubrzati čak i prema osam posto

Na posljednjem zasjedanju Sabora prije ljetne stanke sabornicima će se, među ostalim, podastrijeti i godišnje izvješće Hrvatske narodne banke. U njemu je, razumljivo, iscrpnije nego dosad obrađeno pitanje cijena, odnosno inflacije, koja je ove godine samo još više dobila na tempu i općenito je u žarištu zanimanja i raznih ekonomskih prognoza.

Glede inflacije očekivanja za ovu godinu danas se vrte oko sedam posto u prosječnom iskazu, s tim da bi potkraj godine tekuća inflacija moga biti malo niža. Prema sadašnjim predviđanjima, međutim, analitičari uglavnom kažu ne i onoliko niža koliko se zbog visoke baze iz lanjskog prosinca bilo očekivalo prije najava novih poskupljenja energenata. Očekuje se, naime, da bi na kraju godine tekuća inflacija mogla biti između šest i šest i pol posto u odnosu na prosinac 2007. S obzirom na kretanje indeksa potrošačkih cijena u dosadašnjem dijelu godine, to sugerira da bi idućih nekoliko mjeseci tekuća godišnja inflacija mogla ubrzati i prema osam posto. Na neki način, i u dosadašnjim se istupima vodstva HNB-a jasno naglašavalo da uz šokove na strani ponude i uvozne pritiske na rast domaće inflacije postoji ipak i dio priče koji nije čista uvozna inflacija. Dok se u slučaju energenata priča mahom svodi na uvozne pritiske, kod hrane to ipak nije slučaj jer se u Hrvatskoj ipak jede dosta domaće hrane. Argumente poput onih da kod njihove cijene ne može biti značajna dispariteta u odnosu na svijet često prati teza da će se proizvođači u tom slučaju okrenuti izvozu analitičari HNB-a smatraju tankim jer s hranom to nije baš tako jednostavno. Ukratko, u tom dijelu jednostavno je bilo dosta lova u mutnom, što i ministar financija Ivan Šuker uporno ističe. Osim u dijelu domaćih inflatornih čimbenika na strani ponude, ne smije se zanemariti ni utjecaj rasta potražnje na kretanje cijena, nekoliko je puta naglasio prvi čovjek HNB-a Željko Rohatinski. “Samim djelovanjem na potražnju ne može se bitno usporiti inflacija, ali nije ni da se ništa ne može napraviti”, naglašava guverner. Već prije je iznio i svoje viđenje što se kroz koje politike može poduzimati. Što se tiče monetarne, HNB kani zadržati sve svoje mjere, uključujući i 12-postotni rast plasmana, bez obzira na to što je inflacija veća od one pri kojoj se donosila ta mjeru i što time nominalno ista mjera danas realno predstavlja veću restrikciju. “Ni na koji način nećemo relaksirati mjere do kraja godine, a ako bude trebalo, i dodatno ćemo ih zaoštriti”, kaže Rohatinski. U nekom trenutku HNB može, primjerice, reći da do kraja godine više ‘dozvoljeni’ ili nepenalizirajući nije rast plasmana od 1 posto mjesečno nego nešto niže od toga. No, zasad takvo što nije u planu. A kako kaže Rohatinski, HNB ne planira ništa poduzimati ni da destimulira banke da eventualno dižu kamatne stope. Uvjeren je, naime, da je za banke to dvosjekli mač i da u tom smislu nema velikih prijetnji.

Što se tiče fiskalne politike i Vladinih mjera, rebalans proračuna ponudio je dio odgovora. Iako je proračun povećan za 2,5 milijarde kuna, najavljeno je i smanjivanje deficita. Još prilikom dogovora o tome da se dospijeće oko 800 milijuna kuna inoduga refinancira zaduživanjem na domaćem tržištu, odluka je HNB-a kojom je u svrhu tog zaduživanja u odgovarajućem iznosu oslobođena likvidnost banaka kreditora praćena informacijama o obećanju smanjenja deficita za “barem milijardu kuna”. Ako je suditi prema tempu punjenja proračuna iz prva tri mjeseca, ministar financija Ivan Šuker mogao bi ove godine ostvariti i veće uštede. Neki smatraju da bi možda čak mogao zaključiti godinu bez deficita. Inflacija prodonosi punjenju državne blagajne i rast prihoda zasigurno će biti znatno veći od prvotnog plana (7 posto), ali i rebalansom utvrđenih projekcija. U prva tri mjeseca prihodi su veći za 14,5 posto (dosegnuli su 28,4 milijarde kuna). Pritom je utržak državne blagajne od prikupljanja poreza na dodanu vrijednost bio 19 posto veći, od socijalnih doprinosa 11,7 posto više nego lani, a od poreza na dobit 34 posto više. Za mnoge je zanimljivo i da je rebalansom isplanirano manje prihoda od nekih trošarina nego u 2007., ukupno su trošarine rebalansom smanjene u odnosu na plan za 230 milijuna kuna pa su u odnosu na 2007. prihodi projicirani za samo 1,5 posto rasta. Sve u svemu, realni rast BDP-a i uz pretpostavku 7-postotne inflacije u HNB-u procjenjuju u ovoj godini na oko 4,4 posto. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja, prema njima, neće se produbiti do dvoznamenkastog postotka i bit će oko devet posto BDP-a. Konačno, procjena je HNB-a da će inodug dosegnuti 36,5 milijardi eura, što bi pak značilo smanjenje razine mjereno udjelom u BDP-u s lanjskih 87,8 na 86,5 posto BDP-a.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve