Uz knjigovodstvo, morat će preurediti i poslovni prostor, iako kupce nikada neće ugostiti

Hrvatska 21.2.2013. 21:45 Ozren Podnar/VLM

Iako ‘bezgotovinski obrtnici’ i oni oni iz kategorije slobodnih zanimanja neće morati nabavljati fiskalne blagajne, niti slati račune u Poreznu, dugačak im je popis obveza...

Ilustracija

Od silnih rasprava o raznim aspektima fiskalizacije u maloprodajnim trgovinama i u odvjetničkoj profesiji mnogim je poslovnim subjektima vjerojatno promaknulo da su i oni svrstani u obveznike fiskalizacije. A oni koji su shvatili da se Zakon o fiskalizaciji tiče i njih zacijelo su se našli u sto čuda: što je zakonodavcu bilo na umu kad je i njima dodijelio taj prestižni status? Iznenađuje podatak da Zakon o fiskalizaciji izrijekom obveznicima proglašava i određene poduzetnike - fizičke osobe - koji nikad nisu i nikad neće primiti nijednu uplatu u gotovini. Konkretno, prema članku 3. Zakona, obveznici su, među ostalim, neki obrtnici i obavljači slobodnih zanimanja koji naplaćuju usluge i proizvode isključivo preko bankovnoga računa. Ponukani sadržajem tog članka Zakona, obratili smo se nekolicini stručnjaka za pravo, poreze i financije te ih zamolili da nam odagnaju nedoumice.

Zakonske iznimke
“Od 1. travnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za poduzetnike (...) koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak”, odgovorila nam je Alin Božić, ovlaštena računovotkinja. “Među njih se ubrajaju osobito samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti; samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti; samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti, te samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.” Među nabrojenim su djelatnostima očite i neke koje ne naplaćuju gotovinom, karticama ili čekovima: primjerice, samostalni novinari, umjetnici, književnici, prevoditelji, tumači, znanstvenici i sportaši. Dotični zacijelo nisu ni slutili da bi se fiskalizacija na bilo koji način mogla ticati i njih! Naime, iako u Zakonu piše da se fiskalizacija odnosi samo na gotovinska plaćanja,  na plaćanja u gotovini i sredstvima izjednačenima s gotovinom, iznimke od članka 3., pobrojene u članku 5. Zakona, ne obuhvaćaju poslovne subjekte koji ne posluju gotovinom, nego 11 djelatnosti za koje je zakonodavac procijenio da bi im bilo nespretno “gombati se” s fiskalnim blagajnama.

Ipak bez blagajne
Što u pogledu fiskalizacije moraju poduzeti obavljači samostalne djelatnosti koji baš nikad ne primaju gotov novac? Doznali smo olakšavajuću vijest: ne moraju nabavljati fiskalne blagajne, niti slati račune u Poreznu upravu. “Ako ne naplaćuje račune u gotovini, poduzetnik nije obveznik fiskalizacije izdavanja računa na način da izdaje račune putem prilagođenih naplatnih uređaja koje dostavlja elektroničkim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni uređaj”, potvrđuje nam Alin Božić. No, i takvi poduzetnici moraju poduzeti nekoliko radnji koje će im zakomplicirati život. Evo što nam je viša porezna savjetnica Marija Zuber iz Računovodstva i financija (RIF) kazala o “bezgotovinskim” obrtnicima i obavljačima slobodnih zanimanja u pogledu njihovih obaveza prema Zakonu o fiskalizaciji: “Do 1. travnja 2013. moraju donijeti opći akt, u kojemu će definirati poslovne prostore, označiti naplatne uređaje, odrediti oznaku osobe koja izdaje račune, navesti OIB te osobe i odrediti numeričku slijednost računa od 1. do n (prema prostorima ili prema naplatnim uređajima). Potom, od 1. travnja 2013. moraju proširiti sadržaj računa koje izdaju, tako da osim elemenata propisanih Zakonom o PDV-u i propisima o porezu na dohodak, račun mora sadržavati i sat i minutu izdavanja, te oznaku osobe koja ga je izdala. Napokon, od 1. srpnja 2013. moraju na vidljivu mjestu istaknuti upozoravajuću naljepnicu o obvezi uzimanja računa”.

Što je 'opći akt'?

Opći akt je dokument u kojemu obveznik definira što je i gdje se nalazi njegov poslovni prostor. Taj poslovni prostor, u slučaju nekih obrta i slobodnih zanimanja, može biti i radna soba u privatnom stanu. Obveznik mora tom prostoru dodijeliti oznaku te je unijeti u opći akt. Oznaka prostora može se sastojati od slova, brojki ili kombinacije slova i brojki. Isto vrijedi i za naplatni uređaj, pod čime se podrazumijeva osobno računalo, na kojemu obveznik sastavlja račune. Mnogi obrtnici i slobodna zanimanja koji ne naplaćuju u gotovini vjerojatno imaju jedan jedini poslovni prostor (radnu sobu) i jedan jedini naplatni uređaj (osobno računalo na kojemu sastavljaju račune), no svejedno ih moraju upisati u opći akt pod propisanim oznakama. Nadalje, obveznik u općem aktu mora navesti novi način na koji će numerirati izlazne račune. Od trenutka kad se na obveznika počne primjenjivati Zakon o fiskalizaciji njegovi računi moraju biti numerirani onako kako propisuje Zakon, neovisno o tome kako ih je isti obveznik ranije numerirao. Osim rednog broja, numeracija mora sadržavati ili oznaku poslovnog prostora, ili oznaku naplatnog uređaja, tako da se iz računa vidi u kojem su poslovnom prostoru izdani ili na kojem su naplatnom uređaju sastavljeni. Mnoge fizičke osobe koje je Zakon “ubacio” među obveznike fiskalizacije imaju samo jedan poslovni prostor i naplatni uređaj, ali ih to ne oslobađa obveze da na računima navode odgovarajuće oznake.

Čuvati za slučaj nadzora
U tipičnom slučaju, poduzetnik će označiti (jedini) poslovni prostor brojem 1, a (jedini) naplatni uređaj također brojem 1. Ako je on jedina osoba koja sastavlja račune, na svakom treba stajati ili njegov OIB, inicijali imena i prezimena ili brojčana oznaka, koja također može biti 1 (štogod bilo, mora stajati u općem aktu). Tako bi prvi račun po novoj numeraciji mogao nositi oznaku 1/1/1, drugi 2/1/1, treći 3/1/1. Konačno, poduzetnik će na račun napisati i datum, sat i minutu sastavljanja. Svi ostali elementi računa propisani drugim zakonima (npr. Zakonom o PDV-u) ostaju na snazi i moraju biti prisutni na računu. Tu, međutim, nije kraj iznenađenjima: opisani poduzetnik koji je obveznik fiskalizacije iako ne naplaćuje u gotovini ne mora nikome, pa ni poreznim vlastima, dostaviti spomenuti opći akt. Ne mora poreznim tijelima slati račune s novom numeracijom; ne mora se pohvaliti kakvu je naljepnicu istaknuo negdje u svom poslovnom prostoru. No, bolje mu je da napravi sve što je propisano, za slučaj da mu navrati inspekcija Porezne uprave. Pa makar inspektor bude jedini posjetitelj koji će ikada ugledati dotičnu obavijest o uzimanju računa.

Odvjetnik Božidar Feldman

Moram nabaviti fiskalnu blagajnu za jedan-dva gotovinska računa godišnje'
“Uvođenje fiskalizacije samo je djelomice opravdano i utemeljeno”, ocjenjuje zagrebački odvjetnik Božidar Feldman. “Činjenica je da su kafići i restorani prijavljivali višekratno manje promete nego što su ih imali te će provođenjem fiskalizacije sigurno biti uveden red u tu djelatnost. Koliko se meni čini, fiskalizacija ima smisla i u malim dućanima, obrtničkim radnjama i sličnom.”Dok pozdravlja fiskalizaciju u ugostiteljstvu i trgovinama, Feldman smatra neobičnim da je fiskalizacija uvedena javnim bilježnicima i odvjetnicima.“Postoji promet gotovinom i preko računa, pa će gotovinski promet kod slobodnih zanimanja kao što su odvjetnici biti podložan fiskalizaciji, a ostali promet ne. Tako će moj ured biti dužan pribaviti sve certifikate i softvere iako vjerojatno nikada neće ništa naplatiti u gotovini, ili će to učiniti jednom ili dvaput godišnje. Naravno, o troškovima nitko ne govori. Za državu je tri ili pet tisuća kuna iz mojeg džepa

Svakako dobro pročešljajte zakon

Jedanaest izuzetih, ostali provjera
Poduzetnici koji ostvaruju promete od 11 djelatnosti pobrojanih u članku 5. Zakona o fiskalizaciji ne smatraju se obveznicima fiskalizacije. Iznimke od članka 3. Zakona su, među ostalim, prodaja proizvoda i usluga u poštanskom prometu, pružanje bankovnih i osiguravateljskih usluga, prodaja karata i žetona u putničkom prometu, prodaja putem automata, naplata cestarine i drugo. Ako ste fizička osoba-obveznik poreza na dohodak, a ne možete pronaći svoju djelatnost u iznimkama od obaveze fiskalizacije, još ne znači da ste njezin obveznik. Prvo provjerite je li vaša djelatnost uopće spomenuta u članku 3. stavak 1. Zakona o fiskalizaciji, odnosno u članku 18. Zakona o porezu na dohodak, na koji se članak 3. stavak 1. poziva. Ako se ne bavite samostalnom djelatnošću iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, niste obveznik fiskalizacije, pa vas nije ni bilo potrebno navoditi među iznimkama u članku 5. Zakona o fiskalizaciji. Ovo se, primjerice, odnosi na građane koji obavljaju poslove bez upisa u Registar poreznih obveznika i naplaćuju primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak, kao što su autorske naknade za ustupanje autorskih i srodnih prava.

  1. Ključne riječi
  2. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
  3. fiskalna blagajna
Komentari ( 7 )
  1. sduvnja1
    sduvnja1 7:10 26.8.2013.

    Za one koji rijetko rade sa gotovinom stvar je vrlo jednostavna.
    Izdate racun i umjesto placanja gotovinom korisnik usluge otidje u postu ili banku i plati na racun.
    A ako imate previse placanha gotovinom ili se bojite da klijent nece poslije platiti izvrsenu uslugu uvedite fiskalizaciju.

    Osnovni problem je rasireno poslovanje temeljeno na varanhu drzave, a time i gradjana.
    Samo kad bi Jaslicari sa osnove bolje prikupljenih poreza i davanja napravili i slijedeci korak pa smanjili bar neki porez ili parafiskalni namet. Kao na pr Porez na tvrtku. Cisti i klasicni primjet poreza na nista, porez na tvrtku????

  2. ovchica
    ovchica 22:35 25.8.2013.

    Twixer


    To je barem jednostavno objasniti.

    Imaju manje konkurencije. Dio kafica se zatvorio zbog fiskalizacije.

    Ako je jednostavno objasniti, zasto onda nisi jednostavno objasnio?

    Ako su se zatvorili kafici, ucinili su to zato sto im je postalo teze nekaznjeno potkradati drzavu. Zar to nije jednostavnije objasnjenje?

  3. Twixer
    Twixer 22:26 25.8.2013.

    FoxMulder



    Zašto je 1% ugostitelja smanjilo cijene kave, a od 01.01 u kasi ostaje 15% PDV-a više?

    To je barem jednostavno objasniti.

    Imaju manje konkurencije. Dio kafica se zatvorio zbog fiskalizacije. Cijenu nekog prozvoda odredjuje ponuda i potraznja. Manje kafica, skuplja kava. Vise kafica, jeftinija kava.

    Isto tako. Kako fiskalizacija bude ubijala male kvartovske trgovine tako ce Konzum, Lidl i ostali dizati marze i dizati cijene.

    Mene cudi da postoji tih 1% koji su smanjili cijene.

  4. Klikni za ostale komentare na temu

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh