Prva procjena Državnog zavoda za statistiku potvrdila je očekivanja blagog ubrzanja gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu.

Nakon što je u prva tri mjeseca BDP u odnosu na isto razdoblje lani realno bio veći 2,5 posto, u drugome je ubrzao na 2,8 posto. Uoči DZS-ove procjene makroekonomisti su u prosjeku očekivali i nešto veću stopu, ali radi se o razlikama koje su u takvim procjenama na razini statističke greške. Kako bilo, s 2,7 posto realnog rasta BDP-a u prvoj polovici godine, očekivanja gospodarskog rasta na razini cijele godine ostaju na približno tri posto. S obzirom na rastuće turističke pokazatelje i recentni rast prometa u trgovini na malo očekuje se, naime, da će dinamika rasta u drugom polugodištu u prosjeku biti veća, a time bi i rast u čitavoj 2017. mogao biti bliže lanjskome (3,2 posto). Kako se u novije vrijeme o tempu rasta BDP-a u nas nerijetko govori i u kontekstu slučaja Agrokor i razmjerima utjecaja te krize na gospodarski rast, nameće se pitanje ima li u polugodišnjem skoru tog utjecaja i koliko, te jesu li najnovije brojke DZS-a potvrda da je on od mnogih bio jako precijenjen.  

Ante Žigman, jedan od savjetnika guvernera HNB-a, reći će kako na to nema jednoznačnog odgovora, ali u tom smislu pitanje bi zapravo bilo koliki bi BDP bio u drugom kvartalu da Vlada nije zaustavila pad Agrokora donošenjem zakona o postupku izvanredne uprave u sklopu koje je osigurana i značajna dodatna likvidnost važna za poslovanje cijelog lanca dobavljača i drugih dionika. U svakom slučaju, u krizu tog koncerna ugrađeni su amortizeri i kupljeno vrijeme za kontrolirani proces restrukturiranja, pa tako makroekonomisti danas u pojedinim sastavnicama kvartalnog BDP-a koje bilježe nešto slabiji rast od očekivanog tek ističu da je tome moguće jedan od razloga i slučaj Agrokor.  Zrinka Živković Matijević, analitičarska Raiffeisen banke tu crticu navodi, primjerice, uz malo sporiji tempo rasta investicija.

Investicije u bruto fiksni kapital, naime, usporile su (na godišnjoj razini) na 3,2 posto (u prvom kvartalu rasle su po stopi od 5,4 posto, a u zadnjem lanjskom 4,6 posto). Moguće je da je usporavanje dijelom podržano odgodom investicija u određenim kompanijama zbog situacije oko i u koncernu Agrokor, kao i učinkom baznog razdoblja (u drugom kvartalu lani rasle su 7,1%, op.a.)", ističu u osvrtu na DZS-ovu procjenu u RBA. S druge strane, dodaju, nastavak rasta i kod investicija podržava pozitivan trend u procesu povlačenja sredstava EU fondova te skroman ali postojan oporavak građevinarstva i nastavak značajnih kapitalnih ulaganja poduzeća. Ministar financija Zdravko Marić ističe pak kako su investicije porasle osmi kvartal zaredom.

"Tu se vide i određeni pozitivni efekti porezne reforme", rekao je dodajući kako u njegovu resoru iz mjeseca u mjesec prate ostvarenja poreznih prihoda iz kojih se "definitivno razaznaju pozitivni pomaci što se tiče investicijske aktivnosti, ali i raspoloživog dohotka odnosno potrošnje kućanstava". Iako će mnogi analitičari prvo naglasiti poticaj koji rastu BDP-a dolazi od rasta izvoza roba i usluga (ukupno 6,1%, pri čemu je robni realno povećan 9,6%), veći doprinos ostvarenoj stopi rasta BDP-a imala je domaća potražnja. Rast potrošnje kućanstava očekivano je imao i najveći pozitivan doprinos ostvarenoj stopi rasta BDP-a, koja je već 11. kvartal zaredom pozitivna, a ministar financija naglašava da nastavak pozitivnih trendova očekuje i u trećem tromjesečju, naročito zbog turističke sezone.

"Temeljem dosad objavljenih podataka, Hrvatska u drugom tromjesečju bilježi i više stope rasta od većine zemalja EU", podsjetio je ističući kako je BDP u drugom kvartalu ubrzao rast i u odnosu na prvi. Naime, prema sezonski prilagođenim podacima drugi je kvartal u odnosu na prvi ojačao 0,8 posto, dok je prvi u odnosu na zadnji lanjski porastao 0,6 posto. I u odnosu na prosjek EU – a u zemljama za koje su objavljeni podaci on je 0,6 posto na kvartalnoj i 2,3 posto na godišnjoj razini – hrvatsko gospodarstvo je u drugom tromjesečju raslo brže.

Ipak, činjenica je i da dosta zemalja s kojima se obično uspoređujemo (EU10) bilježi i veće stope rasta. "U članicama EU usporedivih značajki prosječan rast je ubrzan s 2,6 posto u šest mjeseci prošle godine na 4,2 posto u istom razdoblju ove godine, što znači da u ovoj godini u prosjeku rastu osjetno brže od Hrvatske", ističe se u komentaru Zvonimira Savića, glavnog ekonomista HGK. Dio domaćih ekonomista reći će kako su to zemlje u kojima trenutno i indiustrijska proizvodnja raste po solidnim stopama, dok kod nas industrija ove godine raste veoma skromno.