Uštede 626 milijuna kn, ali u najboljem slučaju za 3 godine

Petar Lovrić, poduzetnik; Željko Lovrinčević, ekonomist/ Boris Scitar/Večernji list/PIXSELL Petar Lovrić, poduzetnik; Željko Lovrinčević, ekonomist/ Boris Scitar/Večernji list/PIXSELL

Iako je za rok većini mjera rasterećenja gospodarstva postavljena 2019., uštede će se moći dosegnuti tek 2021..

Nakon što se 2018. pokazala još jednom godinom izbjegavanja reformi, Vlada je na prvoj sjednici "pod bor" svečano dala novo obećanje o reformama - Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2019. Njime je predviđeno 314 mjera koje bi trebale donijeti 626,74 milijuna kuna ušteda, odnosno 15,5 posto manje opterećenje gospodarstva.

Regulatorna "giljotina" stajala je porezne obveznike oko dva  milijuna kuna, a savjetnik Vlade bio je tim Sense Consultinga iza kojih je originalni projekt Hitrorez. Široka lepezu poteza, raširena preko 11 ministarstava, uključuje ukidanje administrativnih prepreka, rezanje broja obveznika, učestalost ispunjenja obveze ili opsega dokumentacije, digitalizaciju, pojednostavljenje postupaka i niže naknada, pod nadzornom palicom Ministarstva gospodarstva. Dok jedni rezanje barijera pozdravljaju, drugi su skeptični oko njihova stvarnog dometa. 

Realna slika
Iako je za rok većini mjera postavljena 2019., uštede kojima se Vlada hvali dosegnut će se tek u 2021. koja je navedena kao krajnji rok za, primjerice, novi zakon o lijekovima koji bi trebao pojednostaviti procedure vezane za registraciju i promet lijekova. Budući da su u međuvremenu parlamentarni izbori 2020., jasno je da Vlada u ovom mandatu ne računa na ozbiljne promjene u resoru ministra Milana Kujundžića. 

 

Lovrić

Poduzetnicima bi više značio fokus na tri jaka poteza umjesto na 300 maloga dometa. Jedan od takvih bilo bi, primjerice, skidanje tereta bolovanja s poslodavaca.

"Ne može se reći je plan loš, ali su to mali koraci koji ništa bitno ne mijenjaju. To nisu reformski procesi, već se svode na promjene procedura uz upotrebu IT-ja", smatra ekonomist Željko Lovrinčević. Dodaje da se uštede moraju promatrati u širem kontekstu neplaniranih udara na proračun.  "Imate uštedu od 626 milijuna kuna koja će se postići tek za tri godine, a s druge strane samo ove godine imate Uljanik koji će stajati 2 milijarde kuna, plus milijardu za LNG, a još do 5 milijardi je arbitraža Ina-Mol, udar od milijardu eura", ističe Lovrinčević. S dijelom kritika slaže i Vedran Antoljak iz Sense Consultinga čiji ješesteročlani tim s Vladom i više od 300 poduzetnika dvije godine radio na projektu.  "Apsolutno se slažem, ali ako ništa ne bismo radili tada bi implikacije takvih događaja bile puno veće, ovako ih barem pokušavamo dovesti u ravnotežu", ističe.

Osvrćući se na originalni Hitrorez, zaboravljen nakon bijega Ive Sanadera s vlasti, podsjeća da je po analizi Svjetske banke implementirano 34 posto preporuka koje su donijele 66 milijuna dolara godišnjih ušteda, a Hrvatska je 2008. proglašena drugim reformatorom na svijetu. "Bit je da su Uljanik i slični događaji jednokratni, a regulatorne reforme se provode kontinuirano. Samo se tako mogu postići ogromne uštede koje će poduzetnicima pružiti priliku da budu konkurentniji, privući nove investitore i svima olakšati život", kaže Antoljak. 

Konkretni prijedlozi
Prema politici 'sitnog veza' i rasterećenjima raspršenim u stotine mjera rezerviran je i Petar Lovrić, poduzetnik i nekadašnji predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. On smatra da bi fokus na tri jaka poteza umjesto na 300 maloga dometa poduzetnicima više značio. Jedan od takvih, kaže, bilo bi, primjerice, skidanje tereta bolovanja s poslodavaca, osobito s obzirom na povećane zdravstvene doprinose. Prijeko potrebnim, doduše, smatra i smanjivanje silnih obveza izvještavanja. Pritom kao primjere navodi administriranja propisana kod zapošljavanja osoba s invaliditetom i tzv. JOPPD-a (jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa). 

 

Lovrinčević

Ne može se reći da je plan loš, ali su to mali koraci koji ništa bitno ne mijenjaju. To nisu reformski procesi već se svode na promjene procedura uz upotrebu IT-ja.

Za brzu implementaciju
Zadovoljstvo pak ne kriju u HGK i HUP-u. "Ohrabruje što ovogodišnji Akcijski plan širi u opsegu i sadrži znatno više mjera u odnosu na prethodni. Osobito podržavamo napore usmjerene u digitalizaciju i pojednostavljenje provedbe administrativnih postupaka", kažu iz Komore. Dodaju da bi brza implementacija trebala imati pozitivan utjecaj na lakoću poslovanja, ali i na pokazatelje ukupne konkurentnosti Hrvatske s povoljnim implikacijama na razvoj poslovnih aktivnosti i povećanje izravnih stranih ulaganja. 

"Visoko administrativno opterećenje ključan je faktor nekonkurentnosti i nedostatne razine poslovne i ekonomske slobode. Za podizanje konkurentnosti potrebno je da iznos nameta bude primjeren i da se uzima u obzir vrijeme potrebno poslodavcima da ispune obveze prema državi na svim raznima. Kritično je da se na razini državne administracije uvede nadzor ili alat koji će kontrolirati donošenje novih procedura i nameta", kaže glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve