Ustavni sud ukinuo je danas neke odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, evo koje

Autor: Poslovni.hr/Hina , 07. studeni 2012. u 14:31
Ilustracija

Ustavni sud ukinuo je danas neke odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a Saboru naložio da predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa osnuje najkasnije do 15. veljače iduće godine.

Ustavni sud ukinuo je danas neke odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a Saboru naložio da predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa osnuje najkasnije do 15. veljače iduće godine.

Prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba, ali i cijelog Zakona o sprječavanju sukoba interesa lani su podnijeli tadašnji SDP-ov saborski zastupnik Josip Leko te Gordana Grbić i Daniel Majer, tvrdeći da zakon zadire u privatnost dužnosnika i članova njihovih obitelji te da Povjerenstvu daje ovlasti USKOK-a.

Ustavni sud odbacio je prijedlog ukidanja čitavog zakona, donesenog u veljači 2011., no ukinute su odredbe za koje je utvrđeno da su Povjerenstvu dale ovlasti tijela kaznenog progona, suprotno ustavnom načelu trodiobe vlasti.

Ukinuta je tako odredba po kojoj su banke na zahtjev Povjerenstva bile dužne dostaviti podatke o imovini dužnosnika, čak i kad su zaštićeni bankarskom tajnom.

Ustavni sud ističe da je bankarska tajna zaštićena međunarodnim ugovorima te da je tako zaštićenim podatcima moguće pristupiti isključivo u okviru kaznene istrage, odnosno utvrđivanja kaznene odgovornosti dužnosnika, za što su nadležna isključivo tijela kaznenog progona, a ne i Povjerenstvo koje je administrativno tijelo.

U odluci se ističe i da takve odredbe otežavaju razumijevanje sukoba interesa te da mogu negativno utjecati na javno mnijenje koje bi dužnosnike u sukobu interesa moglo pogrešno prepoznati kao korumpirane.

Ustavnopravno neprihvatljivom proglašena je i odredba po kojoj Povjerenstvo može izravno tražiti podatke od poslovnih subjekata izvan sustava državne i javne vlasti, kao i ovlast da utvrdi nesklad između imovine koju je dužnosnik prijavio u imovinskoj kartici i podataka Porezne uprave.

Ustavni sud ističe da Povjerenstvo nije specijalizirano za porezne, financijske i knjigovodstvene poslove niti nadležno utvrđivati je li dužnosnik prijavio neistinite podatke s ciljem da prikrije stvarnu imovinu, jer o tome, ističe se u odluci, mogu odlučivati isključivo sudovi.

Ustavni sud upozorava i da bi takve odluke mogle narušiti ugled dužnosnika i njihovih obitelji, protivno temeljnim vrijednostima zaštite ljudskog dostojanstva i osobnosti pojedinca.

Ukinuta je i ovlast Povjerenstva da "utvrđuje činjenice vlastitim radnjama", a Ustavni sud obrazlaže da je riječ o nepredvidljivoj odredbi koja se može tumačiti vrlo široko, primjerice da Povjerenstvo može ulaziti u domove dužnosnika i pretraživati ih, kao što su u rujnu tumačili neki kandidati za članove Povjerenstva.

Sudac izvjestitelj Mario Jelušić upozorio je da se u posljednjih 20 godina institut sukoba interesa često pogrešno razumijevao.

"Postoji potreba da objasnimo značenje tog instituta i jednom za svagda odvojimo ga od kaznene sfere ili bilo kakvog inkriminiranog ponašanja', naglasio je Jelušić. Poručio je da Hrvatskoj treba takav zakon, ali da on mora sukob interesa urediti na pravilan način, poštujući temeljna ustavna načela na kojima je ustrojena vlast.

I predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec smatra da je institut sukoba interesa pogrešno shvaćen.

"Stječe se dojam da se uz njega često automatski vezuje asocijacija na nešto što je a priori koruptivno, nešto što osobu koja se nađe u sukobu interesa označava kao osobu koja je počinila kažnjivo djelo ili je u najblažem obliku predstavlja kao nedostojnu, nemoralnu i korumpiranu osobu", upozorila je Omejec.

Istaknula je da se sukob interesa ne smije tolerirati u urednom demokratskom društvu, jer stvara plodno tlo za korupciju, ali i da sukob interesa sam po sebi nije korupcija.

"Taj sukob uvijek može nastati spletom životnih okolnosti, no bitno je da se taj predvidljivi ili potencijali sukob djelotvorno spriječi, odnosno da se aktualni i realni sukob djelotvorno riješi. Bude li to učinjeno, nema ni kažnjivog ponašanja, nema ni korupcije, nema ni kazne", ustvrdila je Omejec.

Ocijenila je da je zakonodavac u pojedinim odredbama zakona "pogrešno poistovjetio sukob interesa s kaznenim, odnosno koruptivnim ponašanjem, pa je Povjerenstvu za sprječavanjem sukoba interesa dao ovlasti koje su inherentne progonu kaznenih djela i odlučivanju o kaznenoj odgovornosti".

Saboru je spočitnula što od ožujka prošle godine, kad je zakon stupio na snagu, nije uspio izabrati predsjednika i članove Povjerenstva, iako je imao zakonski rok od 90 dana.

"Ustavni sud dužan je upozoriti da zakoni u ovoj zemlji vezuju sve, pa i njihovog donositelja. Činjenica da Hrvatski sabor godinu i pol dana kasni s izvršenjem obveze na koju se sam obvezao postavlja pred Ustavni sud daljnju zadaću – naložiti Saboru izvršenje te zakonske obveze", zaključila je Omejec te poručila da se Povjerenstvo mora osnovati i početi djelovati.

Ustavni suci su se složili kako zbog ukidanja pojedinih odredaba Zakona o sprječavanju sukoba interesa Povjerenstvo neće imati do kraja definirane nadležnosti sve dok se ne donese novi zakon ili novela postojećeg, ali i utvrdili kako ta činjenica nije smetnja za početak njegova rada.

Komentirajte prvi

New Report

Close