Ako Ministarstvo zdravstva usvoji prijedlog novog zakona o ljekarništvu, već za nekoliko mjeseci zakonom će biti zabranjeno ne samo širenje privatnih ljekarničkih lanaca nego i bilo kakav prijenos vlasništva nad apotekama. Također se neće provesti ni privatizacija ljekarni u vlasništvu županija, nego će se te ljekarne dati u koncesiju koja će biti nalik dosadašnjem modelu zakupa, osim što će koncesije biti prenosive na nasljednike.

Oštre kritike
Prijedlog zakona, koji je još u radnoj verziji, izrađuje Hrvatska ljekarnička komora po nalogu ministra zdravstva Darka Milinovića, a gotov prijedlog u Ministarstvo bi trebao stići polovicom ožujka. Kakav stav će pritom zauzeti Ministarstvo još nije poznato, no u branši se već mogu čuti oštre kritike navedenih rješenja, pogotovo u tvrtkama koje privatizaciju ljekarni čekaju već godinama kako bi proširile poslovanje. Kako zakon još nema ni formu prijedloga, nitko se ne želi izjašnjavati, no u ljekarničkom biznisu na prijedloge Komore gledaju kao na “listu želja” koja nije ostvariva, a u nekim svojim dijelovima kojima se zabranjuje prijenos privatnog vlasništva čak je i protuustavna, upozoravaju sugovornici Poslovnog dnevnika. Predsjednik HLJK Mate Portolan, međutim, nada se da će Ministarstvo prepoznati važnost reguliranja ljekarništva prema modelu koncesija kako bi se očuvala djelatnost unutar zdravstvenog sustava i izdvojila iz strogih načela ostvarivanja profita. “Svjesni smo da ne možemo imati model jedan ljekarnik, jedna ljekarna, što se smatra idealnim sustavom jer bismo razbijanjem postojećih ljekarničkih lanaca zadirali u zatečena prava, što nije moguće. Stoga smo pokušali napraviti kompromis i odabrali sustav koncesija koji se tradicionalno veže uz hrvatsko ljekarništvo, ali ga primjenjuju i mnoge razvijene europske zemlje na koje smo se ugledali. Svjestan sam da će to izazvati negativne reakcije nekih interesnih skupina, no napominjem da to nisu konačna riješenja već samo prijedlog”, izjavio je za Poslovni dnevnik Mate Portolan. Prema radnom prijedlogu Komore, sve nove ljekarne i ljekarnički depoi osnivaju se na temelju koncesije koju daje županija, odnosno Grad Zagreb sukladno planu koncesija na temelju javnog natječaja za pojedinu lokaciju. Koncesija se daje na 40 godina i prenosiva je u nekoliko slučajeva. Koncesiju će na natječaju moći dobiti samo magistri farmacije s najmanje dvije godine radnog iskustva u ljekarništvu nakon dobivanja prvog odobrenja za samostalan rad, a prijedlog omogućuje i grupnu koncesiju.

Formalni status
Nakon što ljekarničke jedinice županijskih ljekarničkih ustanova, Zagrebačkog holdinga i ljekarne domova zdravlja prijeđu u sustav koncesija, prestaju s radom županijske ljekarničke ustanove, ljekarnička ustanova u sastavu Zagrebačkog holdinga i ljekarne u sastavu domova zdravlja, a prostor i oprema, te ostala imovina tih ljekarni postaju imovina županije, odnosno Grada Zagreba. Postojećim privatnim ljekarnama zakon dopušta zadržavanje formalnog statusa, no one nakon stupanja zakona na snagu ne samo da neće moći osnivati nove ljekarničke jedinice nego se neće moći ni prodavati niti prenositi vlasništvo na drugu pravnu ili fizičku osobu, što će ako prođe prijedlog prema najavama iz branše, gotovo sigurno izazvati pokretanje ustavne tužbe. Također će zakon zabraniti spajanja, pripajanja ili podjele ljekarničkih ustanova. Izvori iz branše smatraju da prijedlog pogoduje samo zaposlenicima u županijskim ljekarnama koji će imati prednost u dobivanju koncesije te tako privatizirati ljekarne u kojima rade za relativno malo novca, pa čak i dobiti mogućnost “prodaje” koncesije. Tome u prilog idu i brojne mogućnosti prijenosa koncesije za koji neće biti potreban natječaj. Komora predlaže da koncesionar može svoju koncesiju prenijeti pisanim ugovorom uz naknadu na drugog magistra farmacije koji ispunjava uvjete. Koncesija se može prenijeti i bez naknade na dijete ili bračnog druga ako je magistar farmacije, a zakonski nasljednici mogu je preuzeti i nakon smrti koncesionara.

Reakcija

Atlantic sumnja u provedbu
U Atlantic grupi, jednoj od zainteresiranih kompanija za širenje vlastitog lanca “Farmacia”, ne vjeruju da će Vlada prihvatiti prijedloge Ljekarničke komore jer oni nisu u duhu prilagodbe zakonodavstva praksi EU. “EK je protiv zemalja sa sličnim ograničenjima pokrenuo niz postupaka pred Sudom pravde u namjeri da se tržište uskladi s postulatima zajedničkog tržišta EU i te države mijenjaju zakonodavstvo. Stječe se dojam da će doći do dodatne liberalizacije ljekarništva”, kaže Neven Vranković, potpredsjednik Uprave Atlantica.