"Usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta sve je vidljivije"

Ono što nama predstavlja najveće zadovoljstvo jest činjenica kako se naši studenti zapošljavaju još tijekom studija Ono što nama predstavlja najveće zadovoljstvo jest činjenica kako se naši studenti zapošljavaju još tijekom studija

Aktivnosti trebaju biti podržane od asocijacija gospodarstvenika i poduzetnika u turizmu koji će znati artikulirati što je potrebno.

Karlo Kolesar, tajnik odjela turizma na Edward Bernays University Collegeu u razgovoru za Poslovni dnevnik objašnjava razloge za nedostatak visokoobrazovanog kadra u turizmu, komentira kako su taj problem riješile ostale mediteranske zemlje te mogu li se ti modeli preslikati kod nas. 

Otkrio je i kako zadržati talente i visokoobrazovan pojedince, koliko je tržište otvoreno za mlade ljude bez iskustva koji odmah nakon fakulteta traže posao te kakvi su rezultati zapošljavanja nakon završenog studija turizma i koja je uloga fakulteta u tome.

Iz vaše perspektive koji su glavni razlozi za nedostatak visokoobrazovnog kadra u turizmu?
Jedan od izazova svakako predstavlja činjenica da ne postoji dovoljno potražnje/potrebe kod radno sposobnih za obrazovanje u području turizma i turističkih djelatnosti. Također je potrebno razumjeti kako se Hrvatska ustvari relativno nedavno počela sustavno razvijati u kontekstu turizma. Pogotovo u smislu ponuda studijskih programa na visokim učilištima u Hrvatskoj, a koje nude turističke programe koji osiguravaju potrebne vještine, znanja i kompetencije.  Današnja situacija je, naravno, puno bolja i konkurentnija. S obzirom na to da nam skoro 20 posto BDP-a definira turizam, sustavni pristup akademske zajednice prema usklađivanju studijskih programa u području turizma s potrebama tržišta sve je vidljiviji. 

 

90 posto

studenata zapošljava se po završetku studija

Poseban problem je nedostatak menadžera u turizmu. Kako su taj problem riješile ostale mediteranske zemlje? 
Menadžment u turizmu je ključan korektiv i vodilja u sklopu procesa odvijanja fenomena turizma. Današnji turizam zahtjeva inovativnost, autentičnost i kreativnost, a to su sve vrline koje su nužne kod kvalitetnog menadžera u turizmu. Hrvatska tu ne zaostaje po kvaliteti, već po kvantiteti. Sposoban i kvalitetan kadar je prisutan, ali je potrebno usmjeriti turističke politike u dodatno jačanje tog segmenta ljudskih resursa. Ostale mediteranske zemlje su imale duži period i jednakovrijednu tradiciju obrazovnih politika u turizmu. Također su prolazile više razvojnih faza kao turističke destinacije te su bile prisiljene prilagoditi i ojačati znanja i kompetencije trenutnoj turističkoj potražnji. Vrijeme i investicije su svakako dva ključna faktora vidljiva kao preduvjet za razvoj kvalitetnog menadžmenta u turizmu. Hrvatska investicije ima, a vjerujemo kako će vrijeme dati rezultate. 

 

20 posto

BDP-a ostvaruje turizam

Gdje leži rješenje tog problema za nas, može li se model ostalih zemalja preslikati kod nas?
Neki segmenti i inicijative mogu, dok za potpuno rješenje trebamo biti autentični, poput naše turističke ponude. Svakako je potrebno osvijestiti javnost i cjelokupno društvo kako je i strukovno obrazovanje poželjno i potrebno. Visoki menadžment u turizmu ne može funkcionirati bez srednjeg i operativnog menadžmenta u smislu šireg profila radne snage. Potrebna je sinergija na vertikalnoj razini obrazovnog sustava u RH. Srednje strukovno obrazovanje, u kontekstu turističkih, ugostiteljskih i ekonomskih škola, treba kroz koordiniran pristup komunicirati potrebe i rezultate u smislu ishoda učenja prema visokim učilištima, koji izvode studijske programe u području turizma.  Iste te aktivnosti trebaju biti podržane od asocijacija gospodarstvenika i poduzetnika u turizmu koji će znati artikulirati što je danas, a što će u budućnosti biti potrebno na tržištu rada. Hrvatska ima izrazito dobru perspektivu razvoja radne snage u turizmu. Uz koordiniran rad i sustavni pristup na dugoročnoj razini pozitivni rezultati će biti vidljivi. Na koje načine zadržati talente i visokoobrazovan pojedince i čime ih najviše privući? Jedan od načina je svakako osigurati bolje radne uvjete. Velik dio kvalitetne radne snage odlazi u inozemstvo zbog stimulativnijih plaća, kao i potencijalno većeg prostora za osobni razvoj i napredak. Mladim ljudima je potrebno pružiti mogućnost da izraze svoju kreativnost i talent. Modeli kako zadržati sposobne ljude između ostalog podrazumijevaju razne sustave nagrađivanja, inovativni pristup projektima kroz startup aktivnosti, studentske inkubatore i dr. Također je bitna poduzetnička i investicijska klima u smislu da se iste prilikom prvog ulaska na tržište rada zaista ohrabri i motivira da naprave ključan poslovni iskorak. Kakvi su rezultati zapošljavanja nakon završenog studija turizma? Rezultati zapošljavanja su vrlo visoki, preko 90 posto. Ono što nama predstavlja najveće zadovoljstvo jest činjenica kako se naši studenti zapošljavaju još tijekom studija. Nastojimo i zaintrigirati za njihovu buduću struku još tijekom studija te ih time potaknuti da razvijaju poduzetničke vještine i kompetencije kroz razne projekte i realne case studyje.  Određen dio studenata upisuje studij kao već aktivna radna snaga u turizmu, odnosno dolaze usavršiti i dodatno specijalizirati svoje znanje zbog potrebe svojeg trenutnog radnog mjesta. Velika prednost našim studentima je svakako obavezna stručna praksa koja može trajati od minimalno dva tjedna pa sve do tri mjeseca. Upravo je praksa pokazala kako često studenti ostanu raditi kod svojeg bivšeg praksodavca. Taj podatak pokazuje koliko je važno uključiti struku u kreiranje obrazovnih politika i akademskih i studijskih programa. Student tijekom studija dobije realan uvid u potrebe tržišta rada, dok poslodavac ima mogućnost u pozitivnom smislu riječi izbrusiti i usmjeriti studenta prema njegovim realnim poslovnim potrebama.

 

765 sati

prakse imaju studenti na Edward Bernays University Collegeu

Svi znamo kako se uvijek u natječajima traži iskustvo. Koliko je to tržište otvoreno za mlade ljude bez iskustva koji odmah nakon fakulteta traže posao?
Iskustvo svakako predstavlja izazov, s obzirom na to da skoro svaki ozbiljniji poslodavac zahtjeva određeno iskustvo ili staž u turizmu. Ipak, pojedini koncepti studiranja ne omogućuju studentima stjecanje iskustva prije prvog ulaska na tržište rada. Stoga obavezna stručna praksa predstavlja idealnu, ali i nužnu platformu za stjecanje potrebnog iskustva koje će na kraju stvoriti dodanu vrijednost kod odabira zaposlenika na tržištu rada.Mlade osobe tijekom svojeg obrazovanja trebaju imati mogućnost dobiti kvalitetan uvid u razvoj i odvijanje turizma kroz privremeno uključivanje u radni proces putem praksa, sudjelovanja projektima, raznih radionica i dr. Tu postoji izazov u vidu cjelokupnog procesa. Određen dio poslodavaca, nažalost, nema vremenske i/ili ljudske resurse potrebne za mentoriranje studenata tijekom stručne prakse koja bi im osigurala potrebno iskustvo, iako se iskustvo kod mladih ljudi redovito očekuje pri apliciranju na radna mjesta. Uključivanje svih dionika u kreiranje obrazovanih studijskih programa je rješenje za navedeni izazov.

Gdje vaši studenti dolaze do iskustva i kako im fakultet u tome pomaže?
Mi na Edward Bernays University Collegeu kontinuirano usklađujemo svoje studijske programe sa zahtjevima poslovne zajednice. Naša je misija studente potpuno osposobiti da samostalno zakorače na tržište rada te da uz iskustvo stečeno za vrijeme prakse na studiju, budu spremni uključiti se u dnevni ritam tvrtke u kojoj rade. Studenti Bernaysa stručnu praksu mogu obaviti u preko stotinu organizacija s kojima trenutno imamo uspostavljenu suradnju. Na preddiplomskom studiju turizma studenti imaju više od 765 sati praktične nastave i stručne prakse. Koliko je taj pristup uspješan svjedoči činjenica da velik broj studenata ostane raditi u organizaciji u kojoj su prethodno bili na praksi. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!