Usklađivanje s EU izvlači iz zaborava sekuritizaciju

Foto: Getty Images Foto: Getty Images

U obrazloženju nacrta zakona navodi se da su sekuritizacijom obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku.

Ministarstvo financija u javnu je raspravu pustilo nacrt prijedloga zakona kojim bi se trebao urediti okvir za sekuritizaciju. U Hrvatskoj se o zakonskoj regulaciji pretvaranja neutrživih u utržive financijske instrumente - ponajprije “paketiranja“ kredita u obveznice kojima se dnevno trguje na tržištu - naveliko govorilo još prije gotovo 15 godina.

No, te su priče i inicijative s američkom hipotekarnom ili tzv. subprime krizom više-manje zamrle jer joj je sekuritizacija . Posljednjih godina, pak, financijska tržišta obiluju likvidnošću i sekuritizacija je, posebice kod nas, nekako ostala u zapećku. Kako je na razini EU u međuvremenu donesena Uredba s ciljem pokretanja “održivog” tržišta sekuritizacije (s primjenom od početka 2019.), nacrt prijedloga Zakona o provedbi te uredbe, za koji je u tijeku jednomjesečna javna rasprava (do 9. veljače), rezultat je upravo usklađivanja s pravnom stečevinom EU.

Ta je direktiva na razini Unije donesena kako bi se “poboljšalo financiranje gospodarstva EU, ali uz istodobno osiguranje financijske stabilnosti i zaštite ulagača”. U njoj se polazi od toga da je dobro strukturirana sekuritizacija korisna poveznica između kreditnih institucija i tržišta kapitala te važan kanal za diverzifikaciju izvora financiranja i širu raspodjelu rizika unutar financijskog sustava EU.

U obrazloženju nacrta zakona navodi se da su sekuritizacijom obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku – obično kreditnoj instituciji ili trgovačkom društvu – omogućuje refinanciranje skupa kredita, izloženosti ili potraživanja, kao što su stambeni krediti, krediti za kupnju ili leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice ili potraživanja od kupaca njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje. Povrat od ulaganja ulagatelji pritom ostvaruju iz novčanih tokova odnosnih kredita.

Ministarstvo financija kao predlagatelj zakona ističe kako se njime osigurava da subjekti koji provode sekuritizaciju istu moraju provoditi na način koji je propisan Uredbom EU. To uključuje i odredbe o obveznom zadržavanju rizika kojima se sprječava razvoj rizičnih modela poslovanja u kojima se krediti/zajmovi svjesno odobravaju osobama koje ih ne mogu vratiti (pri čemu kreditor računa da će ih ukloniti iz svoje bilance putem sekuritizacije i da više neće biti izložen tom kreditnom riziku). 

U Katančićevoj navode i da se zakonom osigurava da institucionalni ulagatelji u Hrvatskoj (uključujući mirovinske fondove te MOD-ove) kod ulaganja u bilo kakve sekuritizacijske pozicije moraju provesti dubinsku analizu takvog ulaganja, kao i da takvi ulagatelji imaju dovoljno informacija temeljem kojih mogu provesti takvu analizu.

Predloženim se zakonom, kažu, osigurava i dodatna razina transparentnosti za privatne sekuritizacije (za koje nije nužna izrada prospekta) jer je propisan nacionalni okvir koji omogućuje da i nadležna tijela (Hanfa i HNB), kao i ulagatelji u sekuritizirane papire, imaju  

“pristup točnim i konzistentnim podacima o odnosnim izloženostima u sekuritizaciji”

Konačno, odgovarajuće ovlasti Hanfe i HNB-a predviđaju i režim “strogih i odvraćajućih sankcija” kod kršenja zahtjeva Uredbe EU.

Komentari (1)
  • kadija
    kadija 10:14 14.1.2020.

    Već je bila jedna sekuritizacija, zvala se Nexe. Sa banaka je prebačena izloženost na mirovinske fondove.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve