Dva nova zakona, o morskom ribarstvu te o državnim potporama za ribarstvo, već danima su okupirala glavninu stručnih snaga unutar Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, iznosi državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić, najavljujući kako oba dokumenta trebaju biti usvojena u trećem ovogodišnjem tromjesečju.

Nova križaljka
Cilj koji se želi ostvariti s novim zakonom o morskom ribarstvu vrlo je zahtjevan, ističe Božanić. Namjera je, kaže, ukupan prostor hrvatskog dijela jadranskog akvatorija razvrstati u upravljačke zone. To podrazumijeva iscrtavanje “križaljke” koja će razgraničiti ribolovna područja. Bit će utvrđena i razdoblja dopuštenog ribolova, odnosno lovostaja za svaku riblju vrstu te definirani alati s kojima je dopušten izlov. “Uzor je model koji Australija na zadovoljstvo ribara njeguje desetljećima”, ilustrira Božanić i dodaje kako je strateški cilj konačno uvesti red, odnosno postići da obrtnici i tvrtke koje ostanu u tom poslu, birajući ga kao svoj jedini dugoročni biznis, imaju jamstvo prosječnoga godišnjeg izlova količina dostatnih za egzistenciju. Izradom pak novog zakona o potporama prvi se put segment državnih poticaja za ribarstvo izdvaja iz ukupnih poljoprivrednih potpora. To je jedan od uvjeta ispisanih u protokolu o pristupanju Europskoj uniji. Unija ne pozna model davanja nepovratnih sredstava za izlov ribe pa je, zbog evidentne nekonkuretnosti hrvatskih ribara, nužno iznaći opciju kojom će ta praksa biti nastavljena i nakon ulaska u EU. Hrvatski ribari po aktualnom zakonu imaju pravo na 35 lipa za svaki izlovljeni kilogram plave ribe, dok izlov bijele ribe donosi isplatu u visini 14 posto od ispostavljene fakture, što je uvedeno odlukom Vlade od prije tri godine. Zaostajanje hrvatske flote u odnosu na europsku pokušava se nadoknaditi nizom izravnih mjera, podsjeća državni tajnik te iznosi kako je u završnoj fazi izrada Operativnog programa za ribarstvo.

Natječaji u tijeku
Riječ je o preslikavanju investicijskih projekata koji se već uspješno razvijaju u ratarstvu i stočarstvu, što znači da će kapitalna ulaganja u plovila i ostalu opremu nužnu za transport ribe do tržišta pratiti nepovratna potpora države do najviše 3,5 mil. kuna. U tijeku je i nekoliko natječaja, kroz jedan ribari vlasnici malih brodica mogu ishoditi pokriće do 80% troškova opreme za sigurnost plovidbe, gornji limit je 80.000 kuna. Drugi natječaj podupire osnivanje ribarskih zadruga, čiji je broj nedostatan u odnosu na potrebe.

Riblji fond

Marikultura
Zbog ugroženosti ribljeg fonda u svijetu se raspravlja o lovostaju i manjim kvotama. Izlaz za hrvatsko ribarstvo je marikultura, lani je dala tek 11.680 tona ribe, međutim na 6200 kilometara obale današnji uzgoj mjeri se promilima.