Industrija koja u procesu proizvodnje troši velike količine vode uzalud se ponadala da će im od prvog dana 2010. godine troškovi biti smanjeni zbog novog Zakona o vodama koji propisuje drukčiji obračun naknade za odvodnju i pročišćavanje vode. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja i kaže da se odvodnja i pročišćavanje ne može više kao dosad naplaćivati po količini isporučene vode, nego po količini ispuštene vode korisnika.

Financijsko olakšanje
Iako se ta razlika čini malom, velikim tvrtkama poput Diokija, Coca-Cole, Zagrebačke pivovare ili bilo kome drugom koji u procesu “gubi”, tj. iskoristi vodu, novi zakon nosi golemo financijsko olakšanje. Gradovima s druge strane nosi velik pad prihoda jer su dosad naknadu za pročišćavanje i odvodnju fakturirali u cijeni isporučene vode, bez obzira koliko otpadne vode doista završilo u kanalizaciji, a koliko primjerice u piću kao kod Coca-Cole ili u zraku kao kod Diokija. Međutim, unatoč novom zakonu naplata će se nastaviti još barem godinu dana po starom zakonu. Da bi novi sustav naplate profunkcionirao, Vlada prvo mora donijeti pravilnik o minimalnoj osnovnoj cijeni vodnih usluga. Rok za to je šest mjeseci, a zatim se mora ostaviti rok za prilagodbu. Istodobno s tim trebalo bi se donijeti i provedbeni akti koji definiraju tko i kako može obavljati uslugu naplate vodoopskrbe i odvodnje i u kojim uvjetima jer novi zakon i u vezi s tim u ima nerazrađenih novina. Sve u svemu, minimalno godina dana do drukčijeg obračuna, drže u zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji, podružnici Zg holdinga. “Nakon donošenja potrebnih akata pristupit ćemo usklađivanju poslovanja prema novom zakonu. Dotad, bez potrebnih elemenata za usklađivanje, radimo po postojećoj regulativi. Ove godine zato ne planiramo nikakvo smanjenje prihoda od odvodnje i kroz naknadu za pročišćavanje”, odgovorili su u VIO-u, čiji pravnici su sudjelovali u izradi zakona. Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji ima naknadu za pročišćavanje iz koje financira skupi pročistač voda i koja za gospodarstvo iznosi 11,47 kuna. Cijena kubičnog metra vode s njom i naknadom za odvodnju iznosi enormnih 28,7 kuna za gospodarstvo. Ove godine planira se prikupiti oko 390 milijuna kuna te naknade te još 77 milijuna kuna od naknade za odvodnju. Zagrebačko gospodarstvo se od njezina uvođenja prije pet godina bori za smanjivanje, no bezuspješno.

Traže i niže tarife
“Pravilnici se moraju donijeti što prije i što prije se mora početi s novim obračunom. Tražit ćemo i niže tarife za odvodnju i pročišćavanje jer sadašnje naknade su kočile ulaganje u razvoj tvrtki i gušile njihovu konkurentnost”, rekao je predsjednik HUP-ove Cro industrije Vladimir Kovačević. Dioki je jedan od najvećih protivnika sadašnjeg načina obračuna jer im godišnje naknada za pročišćavanje i odvodnju iznosi između 16 i 17 milijuna kuna iako tvrde da im u procesu proizvodnje ispari 30 posto vode, tj. ne ode u kanalizaciju. Industriji pića uštede će biti i veće. “Nakon novog obračuna ostvarit ćemo uštede od barem pet milijuna kuna. Time će se povećati naša konkurentnost na stranim tržištima”, rekao je glasnogovornik Diokija Janko Deželić. Diokiju se nakupilo duga od 25 milijuna kuna za koje su u travnju sklopili nagodbu, a Zagrebački holding im je zauzvrat oprostio milijunski iznos kamata koje ne žele otkriti. Međutim, dosad još dug nisu podmirili, a Deželić tvrdi da “stvaraju pretpostavke za podmirenje dugova i povećanu likvidnost”. Među ostalim, i proširenjem pogona u Omišlju.

Bez promjene za građane

Ništa bez posebnih sustava za mjerenje
Građani vjerojatno neće osjetiti novi zakon. Ako se želi plaćati naknada za pročišćavanje i odvodnju po ispuštenoj vodi, treba ugraditi sustave za mjerenje. Zgrade i kuće takve mjerače nemaju, a ugradnja je dugotrajna i skupa te nije jasno tko bi je trebao podmiriti. Zbog toga će se njima naplata i dalje obavljati po fakturiranoj vodi jer zakon to dopušta ako nema mjerača. Međutim, točni detalji će biti poznati tek nakon donošenja Vladinih pravilnika.