Unatoč problemima u Hrvatskoj neće biti nestašice hrane

Photo:Marko Prpic/Vecernji list Photo:Marko Prpic/Vecernji list

Proljetna sjetva ove godine na poljima Osječko-baranjske županije planira se obaviti na 126.000 hektara, što je nešto manje nego u prošlogodišnjoj proljetnoj sjetvi kada je zasijano 130.000 hektara.

U proizvodnji hrane izuzetno je teška situacija i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i zbog nedostatnih financijskih sredstava, ali neće doći do nestašice hrane u Hrvatskoj, istaknuto je, uz ostalo, na današnjem sastanku poljoprivrednih proizvođača s predstavnicima HGK-Županijske komore Osijek, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Osječko-baranjske županije.

Proljetna sjetva ove godine na poljima Osječko-baranjske županije planira se obaviti na 126.000 hektara, što je nešto manje nego u prošlogodišnjoj proljetnoj sjetvi kada je zasijano 130.000 hektara.

S obzirom na uvjete koji vladaju na tržištu i vremenske neprilike uzrokovane velikim padalinama doći će do promjene plana proljetne sjetve, istaknuo je Ernest Nad, voditelj Odjela poljoprivrede i gospodarstva HGK- Županijske komore Osijek. Velik je problem, kazao je, što do početka travnja, dakle u optimalnim agro rokovima, nisu posijane površine jarim kulturama (ječam, zob, stočni grašak) i posebno šećerna repa te se očekuje veća sjetva kukuruza, suncokreta i soje, čiji agro rokovi dosežu i do polovice svibnja.

Zabrinjavaju i povećani troškovi poljoprivredne proizvodnje, cijene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava, upozorio je Nad. No, bez obzira na sve probleme u Hrvatskoj se ne očekuje nestašica hrane, rekao je.

Osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak napomenuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede u ožujku poljoprivrednicima isplatilo 50 posto poticaja, ostatak da se očekuje do kraja lipnja, no zabrinjava činjenica da je značajan broj poljoprivrednih proizvođača blokiran zbog poreznog duga.

Kod većine banaka smanjen je plasman kredita, osobito za poljoprivrednu proizvodnju, te su zbog uskraćivanja kreditnih sredstava mnogi poljoprivredni proizvođači prisiljeni uzimati repromaterijal od organizatora proizvodnje po nepovoljnim uvjetima. Zbog visokih cijena mineralnih gnojiva moglo bi doći do smanjenja gnojidbe, što će se odraziti na smanjenje uroda, upozorio je Kraljičak.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Vesna Gantner istaknula je kako je prvi dio poticaja isplaćen prema dogovoru, a da će isto tako biti isplaćen i drugi dio poticaja, pa možda i nešto ranije od dogovorenog termina. Na koji način će se obaviti isplata još se ne zna, premda su provedene ankete koje su pokazale da 80 posto proizvođača ne želi isplatu u vaučerima, rekla je.

Na upit kakva je situacija vezano za aflatoksin, jer dio seljaka ističe kako im više nitko ne odvozi mlijeko koje se treba spaljivati zbog aflatoksina, Gantner je rekla kako je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo plaćanje odvoženja za prvi mjesec, a ostalu odvožnju da će snositi sami proizvođači.

Na skupu su bili nazočni i predstavnici prerađivačke industrije, poljoprivrednih poduzeća i zadruga, proizvođači reprodukcijskog materijala i zaštitnih sredstava, poslovnih banaka, porezne uprave i drugi.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!