Od početka provedbe projekta Hrvatske izvozne ofenzive, koji je startao s početkom 2007., prošlo je više od godinu i pol dana, a podaci Državnog zavoda za statistiku u tom razdoblju o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom ne ohrabruju niti ima pokazatelja da izvozna strategija i ofenziva ubiru prve, barem i najskromnije plodove.

Sve veći minus
Tako je u prvih šest mjeseci 2006. Hrvatska zabilježila negativni saldo u međunarodnoj robnoj razmjeni od 4,46 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 46,9 posto. Godinu poslije, nakon godinu dana ofenzive deficit u robnoj razmjeni porastao je 9,5 posto, odnosno na 4,88 mlrd. eura. U prvoj polovici 2008. situacija je još lošija, pa je Hrvatska od siječnja do lipnja u robnoj razmjeni ostvarila još veći “minus”, od čak 5,9 milijardi eura, petinu više nego godinu dana prije. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je tek 43,8 posto. Podaci za cijele godine također ukazuju na pogoršanje jer je Hrvatska 2006. završila s 8,85 milijardi eura robnog deficita, a godinu poslije s 9,83 milijardi eura. Glavni tajnik udruge Hrvatski izvoznici i tajnik projekta HIO Dubravko Miholić nije komentirao trend pada pokrivenosti uvoza izvozom, međutim, ustvrdio je kako su do sada provedene mnoge aktivnosti zacrtane strategijom HIO, od kojih ističe formiranje Ureda HIO unutar Ministarstva gospodarstva koji prikuplja i obrađuje zahtjeve tvrtki za uklanjanjem prepreka za izvoz. Najčešće prijavljene prepreke Uredu HIO-a su visoki troškovi poslovanja, teškoće pri financiranju izvoza, tehnička usklađenost s EU standardima, nedovoljna potpora ulasku na strana tržišta, carinske barijere, te nedostatak stručnih kadrova. Miholić navodi i kako je pokrenut projekt HIO “Prezentacija hrvatskog gospodarstva na inozemnim tržištima”, koji se provodi se već drugu godinu radi lakšeg izlaska hrvatskih tvrtki na inozemno tržište te promocija hrvatskih proizvoda i usluga. Troškovi zajedničkog ili samostalnog nastupa na inozemnim sajmovima i izložbama se sufinanciraju, a maksimalni iznos potpora u 2008. godinu za mala poduzeća je 150.000 kuna, za srednja 300, a za velika 500.000 kuna. Što se zacrtana četiri cilja tiče, od kojih je prvi povećanje broja izvoznika, iz Hrvatskih izvoznika navode kako je u 2007. prema podacima Fine od 83.730 poduzetnika 14.150 ostvarilo prihode u inozemstvu (HIO zadani cilj je bio do 2010. 25 posto povećanje, odnosno 13.800 izvoznika). Ističu i kako je pokrenut projekt “Novi izvoznik – Export fit check” radi promicanja tvrtki s izvoznim potencijalom koje još ne izvoze.

Nepovratne potpore
Kada je riječ o promjeni strukture izvoza, ističu kako je osnovan Centar za dizajn pri HGK, te su identificirani sektori s izvoznim potencijalom čija se konkurentnost dodatno potiče. Od sektora s izvoznim potencijalom najviše nepovratne potpore je dobila metaloprerađivačka industrija, oko šest milijuna kuna, a prerađivačka, drvna, tekstilna, te proizvodnja strojeva i uređaja nešto iznad četiri milijuna, dok je prehrambena dobila iznad dva, a ICT i kemijska oko milijun. Što se povećanja konkurentnosti proizvodnje repromaterijala tiče, kreirana je, kažu u Udruzi, Kooperacijska burza na stranicama HGK, a usvojen je i Program poticanja poduzetništva 2008.-2012. godine.