BERLIN – Metro AG, najveći njemački trgovački koncern, zabilježio je pad profita od 44 posto u prvom kvartalu. Uprava to objašnjava slabijom potrošnjom Nijemaca, a što je pak za posljedicu imalo velike gubitke u lancu hipermarketa Real. Prihodi su pali za 6,4 milijuna eura u usporedbi sa 11,4 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. To je pak za posljedicu imalo pad dionica Metroa na frankfurtskoj burzi od 2,2 posto, odnosno za 98 centi, na 43,91 eura. Inače, nakon što je objavljeno kako se Metro oprašta od svojeg lanca “sam svoj majstor” trgovina Praktiker, najnoviji broj njemačkog gospodarskog mjesečnika Manager Magazin osvanuo je upravo pod tim naslovom: “Mora li se i dalje iz Metroa sjeći ono što ne donosi dovoljnu dobit?” Naime, Metro je još prije deset godina bio aktivan u mnogo više djelatnosti. Tek 1998. je uprava odlučila prodati udio u 250 tvrtki i povući se iz, na primjerice, lanca prodavaonica cipela Reno i modnih trgovina Adler. Zašto bi onda, pitaju se analitičari Managera, Metrou bilo išta sveto – pa i povlačenje iz lanca trgovačkih kuća Kaufhof? Povod za to razmišljanje nije samo prodaja Praktikera već i specifična vlasnička struktura Metroa. Njegova tri velika dioničara to su postali s kompanijama koji su sada sastavni dio koncerna.
To je bio Spar čije interese sada zastupaju Reiner i Michael Schmidt-Ruthenbeck, zatim grupa oko obiteljskog klana Franz Haniela i konačno, osnivač samog lanca veletrgovina, 82-godišnji Otto Beisheim. Svaki od njih ima 18,54 posto koncerna Metro AG – drugim riječima, svako od njih težak je oko 2,7 milijarde eura. Ostalih 44,38 posto dionica ovog koncerna raspršeno je diljem svijeta. Pritom se može pretpostaviti da je zapravo samo Beisheim emocionalno vezan za koncern kakav se stvorio iz njegovih prvih Metro trgovina koje je otvorio 1964. Ostala dva vlasnika mogla bi više gledati samo gdje se u Metrou zarađuje a gdje gubi novac – i založiti se i za konkretne korake. Jer, najveći je problem s lancem samoposluživanja Real/Extra: u njenih 552 prodavaonica u zemlji i 40 u inozemstvu, ostvaruje promet od 9,9 milijarde eura, ali i gubitak od 39,5 milijuna eura. Čitav je niz razloga zašto je to tako: od skandala kada je u nekim prodavaonicama otkriveno kako su djelatnici lijepili na pakovanja s mljevenim mesom čija je valjanost istakla etikete s novim datumom pa do temeljnog problema orijentacije. Naime, taj lanac podjednako je želio privući kupce najpovoljnijim cijenama kao i ponuditi ekskluzivne specijalitete za sladokusce.

Direktor uprave koncerna, Hans Joachim Körber, s pravom ističe dobar argument: zašto bi Metro zadržao i lanac samoposluživanja jer mu to pomaže da proizvođače pritisne pri dogovaranju nabavne cijene robe. A od toga onda ima koristi i sam lanac trgovina na veliko Metro koji po svom prometu u 544 prodavaonica u 30 zemalja igra u sasvim drugoj ligi: 28,1 milijardu eura, a prošle godine je iskazala dobit (EBITA) nešto veću od milijardu eura. Zapravo, dok objavljujemo ovaj podatak možda broj filijala više nije točan: Metro otvara 40 filijala godišnje i već je sada dominantan u mnogi zemljama istočne Europe. Taj lanac je dragulj koji će ostati u kruni čitavog koncerna jer se njegova koncepcija sjajno može izvoziti i izvan Njemačke.
Veći je problem širenje lanca tradicionalnih robnih kuća Galeria Kaufhofu inozemstvu. Doduše, uspjeli su ga presaditi u 15 kuća u Belgiji pod imenom Galeria Inno. Ali sa 3,6 milijarde eura prometa i 69 milijuna eura dobiti iz čak 142 robnih kuća, što je poprilično skroman rezultat u golemom koncernu.
Zato je kriva i ne osobita potrošačka klima u Njemačkoj pa se uspješnim pokazao sektor lanca trgovina kućanskih aparata Saturn/Media Markt koji već ima 240 prodavaonica u inozemstvu naspram 318 u Njemačkoj. Poznat po agresivnoj reklami, promet im je već dostigao 13,3 milijarde, a dobit 510 milijuna. Ali i u trgovačkom koncernu Metro AG jasno je da se osobito u tom sektoru ne smiju zaspati na lovorikama, već stasaju čitave generacije kupaca kojima ne pada na pamet kupovati nove DVD-ove ili aparate drukčije nego putem Interneta.