Ultra traži bar 6 milijuna kuna za 2017., a svi festivali lani dobili oko 2 milijuna kuna

Autor: Marija Crnjak , 09. lipanj 2016. u 10:39
Lani su doveli 150 tisuća ljudi iz 140 zemalja/Davor Puklavec/PIXSELL

Iz Adria MM Produkcije , organizatora Ultre, kažu da su im troškovi 60 mil. kn, a unatoč benefitu Hrvatske od festivala, potpora države je oko jedan posto.

Je li festival elektronske glazbe Ultra Europe previše ambiciozan projekt za Hrvatsku i treba li ga u sljedećoj godini preseliti u neku bogatiju destinaciju koja može osigurati jaču financijsku potporu? Čini se da će to biti temeljna dilema koju uskoro treba riješiti organizator i promotor Ultra Europe festivala, tvrtka Adria MM Produkcija pod vodstvom zagrebačkog poduzetnika Nikole Bušljete, nakon što su dobili vrlo jasnu poruku da Ultra od države može dobiti tek 600 tisuća kuna za promociju, a traže više od šest milijuna kuna.

Mnogo većem iznosu u Hrvatskoj se teško mogu nadati jer je Hrvatska turistička zajednica svim glazbenim festivalima lani isplatila ukupno nešto više od dva milijuna kuna. Neslužbeno doznajemo da je za Bušljetinu ekipu ovo ozbiljan izazov, jer ako se projekt koji je organizacijski zahtjevan i skup ne pokaže profitabilnim, može im se dogoditi da nakon 2017. izgube licenciju koju su potpisali na pet godina s tvrtkom Ultra Worldwide. Organizatori su zadovoljni suradnjom s lokalnom zajednicom, Splitom i Županijom, tvrde da su spremni za razgovore s Ministarstvom turizma, no svjesni su da će to biti otežano zbog političke situacije.

 

600tisuća

bruto spremni su u HTZ-u dati za promociju Ultra Europe

Luka Jureško, direktor komunikacija festivala Ultra Europe, za Poslovni dnevnik pojasnio je kako svjetske destinacije u kojima se odvijaju festivali ovakvih razmjera sudjeluju u pokrivanju oko 10 posto troškova, ne samo u novcu već i u uslugama, kao što je smještaj izvođača ili ustupanje javnih prostora. Ultra je dosad dobivala između 500 i 900 tisuća kuna, a s takvom potporom uvijek je bilo izazovno organizirati festival, kažu organizatori.

"Ne radi se o tome da organizatori žicaju novac, već destinacije tako ulažu u vlastiti marketing, vrijednost promocije koju dobiju putem ovakvih evenata strašno je velika. Lani smo doveli 150 tisuća ljudi iz 140 zemalja, povećali smo broj dana i lokacija. To je nemjerljiva promocija. Festival je lani dobio prestižnu nagradu iako smo jedina Ultra lokacija koja nije u milijunskom gradu. Naši troškovi su 60 milijuna kuna, a unatoč benefitu koji Hrvatska ima od festivala Ultra Europe, potpora države je oko jedan posto", pojašnjava Jureško. Dodaje da će napraviti sve kako bi zadržali festival u Hrvatskoj, no od države traže veću participaciju u troškovima organizacije, ne nužno u novcu.  Da novčana potpora nije moguća, pojašnjavaju u Ministarstvu turizma.

 

Jureško

Nije da organizatori žicaju novac, već destinacije ulažu u promociju.

"Projekt Ultra Europe smatramo iznimno važnim, stoga ga u skladu s mogućnostima i ove godine podupiremo. HTZ je spreman financirati promociju u iznosu od bruto 600 tisuća kuna, a izravne financijske potpore nismo u mogućnosti odobriti zbog Programa dodjele 'de minimis' potpora za razvoj turističkog sektora u 2016.  koji je usklađen s Uredbom Komisije EU", ističu u Ministarstvu.  Kako neslužbeno doznajemo, organizatorima je ponuđeno da HTZ financira produkciju Ultra aftermovie promotivnog spota koji će se vrtjeti na internetu, a hoće li i na što pristati organizatori, trebalo bi uskoro biti poznato.

Mate Škugor, osnivač festivala Terraneo i Žedno uho smatra da je Ultra preambiciozan projekt za malo hrvatsko tržište. "Za razliku od festivala koje mi radimo prvenstveno za domaće tržište, gdje zarada nije prvi motiv, a cilj je uključiti i domaće partnere, poduzetnike u destinacijama, stranim festivalima trebaju velike brojke i imaju velike troškove koji se tu ne mogu isplatiti", ističe Škugor, koji misli da projekti poput Ultre nisu zaslužili da ih država financira.

"Treba propitati kulturno umjetnički značaj onoga što se financira. Mislim da Ultra ne zaslužuje da ih netko financira jer su to, izuzev nekolicine izvođača, većinom izvođači koji na nastupe dolaze s usb stickom i recikliraju. Kako bismo se ponijeli da netko želi u Splitu organizirati turbofolk festival i obeća dovesti isto toliko ljudi, bismo li i njima dali novce?", pita se Škugor.

Kako je poznato, Žedno uho preselilo se ove godine iz Šibenika u Primošten, čije je vodstvo procijenilo da je to isplativa investicija za promociju grada. "Stipe Petrina pokazao je veliko razumijevanje za značaj festivala i procijenio da je to ulaganje isplativije od postavljanja plakata", kaže Škugor. 

Primošten će s partnerima tako sufinancirati Žedno uho s trećinom potrebnih sredstava, što je ukupno oko 250 tisuća kuna, a 55 tisuća kuna festival je dobio od Ministarstva kulture. 

Komentari (3)
Pogledajte sve

Treba otpustit 1.000 uhljeba iz Turističke zahebnice i dat lovu privatnom sektoru odnosno ukinut reket! I da ih se stvarno otpusti rezultati bi ostali isti odnosno nitko ne bi primjetio da ih nema!

a zato jer mogu, jbga znaju koliko ekipe dođe samo zbog toga i koliko ostave eurića,,pa kad odu na drugu lokaciju jednostavno nema više tih eurića ni kroz PDV, ni smještaj, potrošnju….. 0 bodova 🙂 matematika je jasna, nije to filozofija prevelika

a ako TZ može to sama odraditi onda zaslužuju sve članarine koje im se plaćaju

Privatni biznis trazi od drzave novac “za promociju”!?

New Report

Close