Velika Britanija i neke druge europske ekonomije ne bi u ovom trenutku profitirale od uvođenja zajedničke europske valute eura, kaže se u studiji koju je izradio londonski centar za istraživanja ekonomske politike. Richard Baldwin, autor studije, zaključio je kako zemlje koje prelaze na euro mogu doživjeti rast uvoza. Inače, na uvođenje te valute presudan je bio utjecaj politike, a ne ekonomije.Stare zemlje članice poput Britanije, Švedske i Danske koje su odbile ući u eurozonu nisu doživjele smanjenje trgovine.Naprotiv. Njihov se izvoz u zemlje koje su uvele euro povećao. Studija pokazuje kako zemlje koje usvoje zajedničku valutu općenito više uvoze, kako iz drugih članica eurozone tako i iz onih koje su izvan toga ekskluzivnog kluba. Izvozni dobitak za zemlje koje razmatraju uvođenje eura ograničen je na razliku između unutrašnje trgovine od 9 posto i vanjske trgovine od 7 posto.
Baldwin procjenjuje da kada bi Britanci uveli euro, njihov bi se izvoz povećao za 3 milijarde dolara, a uvoz za čak 18 milijardi dolara. To je zbog toga što eurozona već postoji i tri četvrtine BDP-a čitave Unije se nalazi u njoj pa bi izvoz vrlo malo profitirao.Slično je i sa Šveđanima i sa Dancima iako naravno treba uzeti u obzir da su to manje zemlje, pa je stoga i njihova trgovina manja od britanske. Ekstraprodaja u eurozonu činila bi oko 1 posto ukupnoga švedskog izvoza, a prodaja zemalja EU u Švedsku činila bi 5 posto ukupnoga švedskog uvoza. Što se tiče Danske, brojke bi bile 1, odnosno 6 posto.Inače, trgovinski učinci prelaska na euro variraju od članice do članice, pa su tako Španjolci najviše profitirali, a Grci nisu uopće, ili su čak izgubili. Gledano po sektorima, od eura su najviše koristi imale strojogradnja, transportna oprema te kemijska industrija. Uvjerljivo najviše koristi imala je duhanska industrija, no to bi se možda moglo pripisati i prijevarama u vezi s PDV-om, upozorava studija.Pozitivni učinci eura na trgovinu su skromni, variraju od 5 posto do 15 posto, a 9 posto je najbolji prosjek. Zanimljivo je da do tih pozitivnih učinaka nije došlo zbog manjih troškova novčanih transakcija, što bi bilo logično kada je riječ o jedinstvenoj valuti, već zbog izvoza novih roba u ekonomije eurozone.

Zajednička valuta uvedena je 1. siječnja 2002. u 12 od tadašnjih 15 članica, a Britanija je odlučila pričekati dok se ne provede 5 ključnih ekonomskih testova koje je osmislio ministar financija Gordon Brown. Danci i Šveđani odbacili su euro na referendumima. “Ako me pitate je li euro dobra ideja, rekao bih da je, no ako je riječ o tome bi li ga te tri zemlje trebale uvesti, odgovor je ne”, rekao je Baldwin.Slovenija će biti prva od novih članica koja će uvesti euro, a u nekim većim zemljama poput Poljske, Mađarske ili Češke preporučuje se da ipak zadrže kontrolu nad monetarnom politikom i kamatnim stopama. Mađari su primjerice željeli uvesti euro, no morali su odustati nakon što nisu uspjeli ispuniti stroge kriterije koje nameće eurozona poput niske inflacije i proračunskog deficita.

Europska komisija objavila tečaj tolar – euro
Europska komisija jučer je objavila da će tečaj za promjenu slovenskog tolara u euro iznositi 239,640 tolara za jedan euro od 1. siječnja 2007. godine kada se Slovenija priključi euro-zoni koja sada broji 12 članica.
“To je centralni tečaj na kojem je tolar ušao u ERM II prije dvije godine i na kojem je otad uglavnom i ostao. Odluku o tečaju moraju potvrditi ministri financija EU zajedno sa Slovenijom na sljedećem Vijeću Ecofin 11. srpnja”, kaže se u priopćenju Europske komisije.Čelnici EU-a su na sastanku u Bruxellesu početkom ovog mjeseca odobrili priključenje Slovenije u eurozonu. Slovenija je postala članicom EU u svibnju 2004. zajedno s još devet država, ali će se prva od njih priključiti eurozoni. Ostale će uglavnom priključiti monetarnoj uniji između 2008. i 2010. Slovenija je ušla u tečajni mehanizam ERM II, tzv. čekaonicu za euro, 28. lipnja 2004. gdoine. Europska je komisija prošli tjedan pozvala Sloveniju da ubrza praktične pripreme za uvođenje eura.