Ukupni depoziti banaka 293 mlrd. kuna

Valutna struktura štednih i oročenih depozita ostala slična/Igor Kralj/PIXSELL Valutna struktura štednih i oročenih depozita ostala slična/Igor Kralj/PIXSELL

Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva, primjećuju u analizi Raiffeisen banka.

Ukupni depoziti kod poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, nastavili su rasti na mjesečnoj i godišnjoj razini te su na kraju srpnja iznosili gotovo 293 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na lipanj ti su depoziti veći za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, dok su u odnosu na kraj srpnja 2018. godine veći za 13,3 milijarde kuna ili 4,7 posto. Rast na mjesečnoj i godišnjoj razini isključivo je posljedica rasta depozitnog novca koji predstavlja novčana sredstva na transakcijskim računima (tekućim i žiroračunima) te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja. On je dosegnuo povijesno najvišu nominalnu vrijednost od preko 99,2 milijarde kuna, čineći tako 34 posto ukupnih depozita.

 

80 posto

štednje je u stranoj valuti pokazuju podaci HNB-a

Na mjesečnoj razini depozitni novac povećan je za 2,9 milijardi kuna ili 3 posto, dok je u odnosu na stanje na kraju srpnja 2018. porast iznosio 16,4 milijarde kuna. Tako je nastavljen snažan rast po dvoznamenkastim stopama, koji uz manja odstupanja traje od početka 2015. godine. U istom razdoblju rastao je i udio depozitnog novca u ukupnim depozitima, a analitičari Raiffeisen banka (RBA) kažu kako je to rezultat niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva na najlikvidnije oblike depozita.

S druge strane, vrijednost ukupnih štednih i oročenih depozita (u stranoj i u domaćoj valuti) je uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini pala - uz pad od 3 milijarde kuna ili 1,6 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem srpnja iznosili 193,7 milijardi kuna što je najniža razina od od lipnja 2014. Dok se struktura depozita (s obzirom na likvidnost) zamjetno promijenila zadnjih nekoliko godina, primjetno je da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična te i dalje više od 80 posto tih depozita čine valutni depoziti (uglavnom u eurima).

Štednja je to koju uglavnom generira sektor stanovništva, primjećuju u RBA-u. Naime kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na sektor kućanstava.  Ukupni valutni depoziti krajem srpnja u odnosu na lipanj ostali su nepromijenjeni, ali s 158,1 milijardom kuna oni su i dalje na najnižoj vrijednosti od kolovoza 2013. godine.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!