Najave u dnevnom tisku da će Hrvatska do 2017. provesti teritorijalni preustroj nakon kojeg će imati svega pet do sedam županija izazvala je niz reakcija. Iako se u tekstu koji najavljuje stvaranje velikih regija ne spominje izvor, dalo bi se zaključiti da je anonimni sugovornik novinara Jutarnjeg lista ministrica uprave, Mostovka Dubravka Jurlina-Alibegović, pogotovo kad znamo da se i kao ravnateljica Ekonomskog instituta zalagala za smanjivanje broja županija.

Neki od HDZ-ovaca od kojih smo zatražili komentar samo su prokomentirali kako "s Mostom ne očekuju probleme jednostavno zato jer od takvog teritorijalnog presutroja neće biti ništa"; drugi pak pitaju hoće li se u reformi možda ukinuti općine Tompojevci, Gradec i Velika Kopanica, ciljajući na mjesta iz kojih dolaze neki od lidera Mosta. Razgovorljiviji je bio ministričin kolega iz vlade Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvitka iz kvote HDZ-a. "O takvom teritorijalnom preustroju se nije raspravljalo u Vladi, niti sam vidio ijedan takav dokument. Uostalom, ova vlada postoji tek sedam radnih dana tako da niti nije bilo vremena da se napravi takav plan pa vjerujem da ja ta priča izvučena iz konteksta. A ako iza tih izjava zbilja stoji ministrica Jurlina- Alibegović, pretpostavljam da je to njezin osobni stav", rekao nam je Tolušić, donedavni predsjednik Hrvatske zajednice županija koji smatra da je sadašnja terirorijalna podjela Hrvatske optimalna.

"Tu je stav HDZ-a vrlo čvrst- ukidanje ne dolazi u obzir, županije treba jačati. Postojeći županijski sustav, takav kakav je, dobro funkcionira. Pokazao je puno više prednosti nego mana, a činjenicu da je 20 županija optimalno potvrđuje i podatak da su upravo one najčešći korisnici europskih fondova. Unatoč nedovoljnim financijskim kapacitetima dobivenim od države, županije su nosioci regionalnog razvoja. Hrvatska ne iskače po broju jedinica lokalne i regionalne samouprave, već je obzirom na svoju površinu i broj stavovnika u europskom prosjeku, a kao primjer među usporedivim zemljama navodi Irsku i njene 32 grofovije", kaže Tolušić. Tvrdi da unatoč svemu tome nema ništa protiv teritorijalnog preustroja, "ali samo ako on bude efikasniji i kvalitetniji od sadašnjeg". Upitan na kakve bi promjene pristao, daje prijedloge- "treba ukinuti županijske urede državne uprave, a njihove bi poslove mogle preuzeti županije.

Napominjem da u svim županijama zajedno radi 1917 ljudi, a županijski uredi državne uprave zapošljavaju skoro 3000 ljudi. Ako je glavni argument za ukidanje županija smanjivanje broja zaposlenih, siguran sam da kroz teritorijalni preustroj niti jedno radno mjesto neće biti ukinuto, isto kao što nisu bila ukidana niti u reformi pravosuđa. Nadalje, županije mogu preuzeti sve inspekcijske poslove, kao i raspolaganje državnom imovinom u prvom stupnju, čime bi se rasteretio DUUDI. Treba im dati nadzor nad raspolaganjem poljoprivrednim zemljištem, ali i nad investicijama državnih poduzeća, jer ona to vrlo često rade bez da izvijeste župana", napominje ministar Tolušić.  U medijima se spelulira da će nove regije nastati oko Zagreba, Varaždina, Splita, Osijeka, Rijeke, Splita i Zadra.

"Htio bih vidjeti kriterije po kojima se jedne županije gase, a druge ne. Da li je to broj stanovnika ili površina? Evo recimo Županija ličko- senjska, iako teritorijalno najveća, ima najmanje stanovnika. Sadašnji sustav nije idealan ali donosi određene koristi, no vjerujem da je to jako teško vidjeti iz Zagreba", kaže Tolušić, koji je godinama bio župan virovitičko- podravski, pa dobro poznaje situaciju na terenu.  "U Zagrebu je sve integrirano, tu ćete lako dobiti neku uslugu. Međutim, kad živite u manjem mjestu puno vam znači županija koja brine o školstvu, zdravstvu, cestama, građevinskim dozvolama". Tolušić kaže da će prihvatiti smanje broja županija tek ako mu netko dokaže korist takvog čina. "Primjerice, pet slavonskih županija ukupno imaju na raspolaganju proračun od 800 milijuna kuna. Ako bi spajanjem u jedinstvenu regiju Slavonija početi dobivati po dvije milijarde kuna godišnje, ja bih takvo što odmah prihvatio, no bojim se da bi proračun i dalje bio na razini 800 milijuna", upozorava Tolušić.  

Posve očekivano, negativan stav prema ideji o ukidanju županija imaju i u Hrvatskoj zajednici županija (HZŽ). "Potpuno nam je neprihvatljiv stav da treba ukinuti županije, jer one definitivno kvalitetnije upravljaju novcem nego država! Primjerice, županijske uprave za ceste 95 posto svojih prihoda izravno ulažu u održavanje i obnovu cesta, iako su od 2013. izgubile 190 mil. kuna potrebnih za rad", kaže Goran Pauk, novi predsjednik HZŽ-a. "Štoviše, bili bi i efikasniji da nam se na županijskoj razini potpuno prepuste poslovi državne uprave, zdravstvo, školstvo i socijala. Znamo da nas čeka reforma lokalne i područne samouprave, no HZŽ u njoj želi biti aktivni sudionik i raspravljati na temelju stručne analize. A treba pitati i građane, jer oni su ti koji trebaju uslugu.

Smatramo da su županije utemeljene u povijesti i geografiji, prihvaćene u narodu i uspješne u provlačenju novca iz eurofondova. Važno je da se prije implementacije reforme kaže koje će pogodnosti građani dobiti i kako će se postojeće usluge unaprijediti", kaže Pauk.  HZŽ će u utorak predstaviti rezultate istraživanja o stavu građana prema županijama i budućim reformama samouprave. Kako doznajemo, u istraživanju se pokazalo da samo 10 posto ispitanika misli kako bi smanjivanje broja županija trebala biti prva mjera za uštedu na državnoj razini i racionalizaciju državnog proračuna.

Ministarstvo Uprave

Dubravka Jurlina-Alibegović bez odgovora
U ministarstvu uprave nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje stoji li ministrica  Dubravka Jurlina-Alibegović iza ideje o drastičnom smanjenju broja županija. "Reforma lokalne i regionalne samouprave je važan strateški cilj Vlade te će se reforma ozbiljno pripremati, provest će se analize, sagledati primjeri dobre prakse u drugim zemljama, definirat će se ciljevi, aktivnosti i nositelji aktivnosti te rokovi. Prije donošenja bilo kakvih odluka, uključit će se svi relevantni sudionici", rečeno nam je u ministarstvu.