'Ugovoriti radove po cijeni koja pokriva troškove gradnje ravno SF-u'

Na Top 505 godinama nije bilo manje građevinara/B. Ščitar/PIXSELL Na Top 505 godinama nije bilo manje građevinara/B. Ščitar/PIXSELL

Velik problem za realizaciju javnih projekata je javna nabava koja omogućava nekompetentnima da sudjeluju na natječajima i ugovaraju poslove po niskim cijenama, kaže Oliver Kumrić, šef Instituta IGH.

Na Bisnodeovu ljestvicu 505 najvećih po kriteriju ostvarenog prihoda u 2017. plasirao se najmanji broj tvrtki iz građevinskog sektora u odnosu na ranija razdoblja, s time da je kod tih 15-ak istaknutih imena rast prihoda - pravilo, uz dvije-tri iznimke. Na mikro planu tako dolaze  potvrde nastavka borbe za zaposlenost, ali i prve naznake da su domaći kapaciteti kod mnogih u cijelosti već popunjeni.

Za daljnji rast broja ugovora, koji bi i bio moguć s aspekta ponude poslova, a koji bi dijelu njih donio rast kroz znatnije povećanje prihoda, i dalje je, tvrde, limitirajući faktor radna snaga, kao i posljedično djelovanje zakona ponude i potražnje u vidu pritiska na rast poslovnih rashoda u dijelu plaća zaposlenih, što je pak s aspekta ugovorenih cijena i bez strogih pravila za sve na tržištu - neodrživo. Stoga, a vezano i za izvođenje velikih javnih projekata u perspektivi, građevinari otvaraju niz pitanja te velik broj njih svoja očekivanja adresira na državu, u smislu administrativnih poluga koje druge članice EU koriste i kapacitiranosti za što brže rješavanje sektorskih problema. A oni su brojni, počevši od područja javne nabave do radnog zakonodavstva.   

Vodeći igrači
U hvatanju ukupno bolje pozicije i dalje se ističe pretežito izvozno orijentirani Dalekovod - s gotovo 1,2 milijardi kuna prihoda, što je rast od 33%, u ukupnom poretku je 56., no građevinari ga po definiciji djelatnosti ne smatraju konkurencijom. Utoliko, vodećom se  potvrđuje tvrtka Strabag Hrvatska, inače na 106. poziciji, dok su na korak Kamgrad  (109.) te  GP Krk (111.). Činjenica da je u vrhu lani opstala Tehnika (129. mjesto i 4. igrač u građevini), tvrtka sa 70 godina tradicije u kojoj praktički nije imala blokadu računa, sa zadržanom razinom prihoda kao i preklani, pokazala se krhkom. Nakon recentnih problema iz aktivnosti na tržištu Alžira, u čemu se navodno i od strane partnera Ingre tražila pomoć te uključivanje države, Tehnika je ovog ljeta izlaz bila prisiljena potražiti u predstečajnoj proceduri, te se trenutno očekuje njezina žalba s obzirom na prvostupanjsko rješenje kojim je prijedlog za predstečaj odbačen. 

Dobar znak pak povratak je Instituta IGH, tvrtke odabrane za nadzor i kontrolu kvalitete materijala i radova za izgradnju Pelješkog mosta, čiji su prihodi za četvrtinu veći te ima plan do kraja godine provesti operacije za završetak financijskog restrukturiranja. Pitanja se vezuju uz izostanak Zagreb-Montaže, koja s Vikomom zapošljava oko 1200 radnika, ali kako poručuju, problema nemaju, izvješća za 2017. predstavit će na skupštini, a ostvarili su 560 milijuna kuna prihoda (580 milijuna u 2016.). Strabag je trenutno predvodnik i po snažnom rastu prihoda od 67% - proteklu godinu zaključio je s gotovo 700 milijuna kuna. Po visokim stopama rasta ovog pokazatelja ističu se Radnik (rast prihoda od 41%, na 439 milijuna kuna), Zagrebgradnja (rast prihoda od 62%, na 331 milijun kuna) i G.P.P. Mikić, kojem su prihodi veći za 31%, i iznose 213 milijuna kuna.

Za dominantnu značajku rasta prihoda glavnih sektorskih igrača, objašnjenje je jednostavno, kaže potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj: "Hrvatska ima mnoge naznake uzlaznog trenda. Izgradnja infrastrukturnih i stambenih objekata, energetska obnova građevina te ostale javne i privatne investicije osiguravaju značajne poslove za građevinske tvrtke. Sve to pomaže stabiliziranju graditeljstva, pa nekoliko tvrtki koje prolaze trenutnu krizu ne utječu na opći trend graditeljstva koji je pozitivan". 

Što se tiče investiranja u sljedećih pet godina, navodi da se očekuju rekordna ulaganja u hotelijerstvo od 1,2 milijarde eura, dok se u 2018. procjenjuje 15% više ulaganja neg u 2017. te čak 40% više nego u 2016. Nadalje, izgradnja zgrada iz godine u godinu najviše napreduje, slijede ju infrastrukturni projekti, dok sektor industrije je već godinu-dvije u krizi i stoga je logično da je s te strane došlo do manjeg broja narudžbi.

Realno je i za očekivati, kaže, nastavak konsolidacije građevinskog sektora, punu zaposlenost kapaciteta i povećanje obujma građevinskih radova, i to kroz investicije u sektoru turizma, kroz projekte energetske obnove postojećih javnih i privatnih zgrada, te putem boljeg korištenja sredstva privatnih investitora i bespovratnih sredstava iz EU fondova. "Treba istaknuti velike infrastrukturne projekte od strateške važnosti koji će na dulji rok stabilizirati graditeljstvo", tvrdi Čagalj. Uz Gradnju Osijek (predstečajni dužnik) te Ing-Grad, tvrtke s padom prihoda od oko 40%,    zanimljivo, drugi po veličini domaći graditelj Kamgrad imao je 16% pada, s 815 mil kuna u 2016. na 680 milijuna u 2017. 

Vrh sante leda
A kako Kamgradov osnivač i prokurist Dragutin Kamenski navodi, u 2017., osim strukture ugovorenih poslova koji su bili radno vrlo intenzivni te prihodovno nešto slabiji (konstrukcije objekata), susretali su se i s izazovima zapošljavanja ljudi preko radnih dozvola u značajnom broju. To im je jednokratno značajno povećalo troškove i, u jednom razdoblju, smanjilo proizvodni učinak. Iz prizme ove tvrtke koja nije sljednik iz razdoblja pretvorbe i privatizacije te nema uteg zaduženosti očituje se vrh sante leda građevinske problematike, unatoč kojoj građevinari egzistiraju:  S jedne strane ugovaraju poslove za 2019., a nakon što su im ovo proljeće obilježila dva velika turistička projekta koje su u roku predali, još je u tijeku gradnja prvog hotela s 5+ zvjezdica koji bi  trebali predati do kraja godine, dok je za jesen predviđen završetak trgovačkog centra u Puli i skladišno-distributivnog centra u Velikoj Gorici (za Atlantic) te početak radova na stambenim objekatima u  Švedskoj. 

 

Habijanec

Napredak gospodarstva ne može se graditi na minimalnim plaćama i tome treba stati na kraj.

"Generalno, investitori se sve češće odlučuju za ulaganja, pa novih projekata ima, no i dalje smo suočeni s nestašicom kvalificiranih građevinskih radnika potrebnih za njihovu realizaciju. Osnovni problem je ugovoriti radove po cijeni koja će pokriti sve rastuće troškove gradnje za vrijeme trajanja projekta, prije svega mislim na troškove rada. Ljudi odlaze, jer u zapadnoj Europi dobivaju bolje uvjete rada, s time da rijetko tko sagledava i veće troškove života u inozemstvu. Mi u ovom trenutku ne možemo postići izlazne cijene koje bi pokrile troškove plaća u visini koje bi mogle ljude zadržati u RH. Uz to, smatram da smo u ovom trenutku vrlo blizu pune zaposlenosti kapaciteta, ali domaćih. Sektor je napustio vrlo značajan broj operativnog kadra i trenutno se u Hrvatskoj ne može istovremeno raditi nekoliko značajnih projekata s kratkim rokovima završetka.

U nekim segmentima gradnje kao što su oni keramičarski  i gips-kartonski ne možete naći dovoljan broj ljudi, ako ih i godinu dana ranije ne rezervirate", izričit je Kamenski. I nakon što je broj dozvola za uvoz stranih radnika povećan, prema našem sugovorniku one stoje otvorene, kaže, jer nema ljudi iz okruženja koje biste mogli dovesti. Prema trenutnom stanju ponude i potražnje, kao najizgledniji izvor radne snage spominju se zemlje poput Ukrajine ili Indije, međutim Kamenski navodi probleme. Kaže da je povlačenje većeg broja ljudi iz tih i takvih zemalja, njihova organizacija od sporazumijevanja, prehrane, smještaja i osnovne zdravstvene skrbi, vrlo zahtjevan posao za tvrtku, kako organizacijski, tako i financijski.

Nužno je, po njemu, da se država aktivno uključi u ovu problematiku - programima poticanja strukovnog obrazovanja, subvencija i poticaja, senzibiliziranjem javnosti te privlačenjem mladih naraštaja. S obzirom na očekivanja da je glavni pokretač oporavka sektora boom infrastrukturnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, oni su središte pozornosti i Instituta IGH iz kojeg dolaze najave maksimalnog sudjelovanja.

 

Kamenski

Sektor je napustio vrlo značajan broj operativnog kadra pa se u hrvatskoj ne može istovremeno raditi nekoliko značajnih projekata s kratkim rokovima završetka.

Direktor Instituta IGH Oliver Kumrić apostrofira usredotočenost na što kvalitetniju pripremu projekata za prijavu "kako bi natječaji bili u što manjoj mjeri predmet žalbi potencijalnih ponuditelja". Takvi žalbeni postupci, kaže, donose dugotrajnost postupaka ugovaranja koja otežava planiranje i optimizaciju kapaciteta za izvršenje ugovorenih inženjerskih usluga. "Nažalost, velik problem za realizaciju javnih projekata je sustav javne nabave, koji omogućava nekompetentnim tvrtkama da sudjeluju na natječajima i ugovaraju poslove po nerazumno niskim cijenama, ili da beskrajno odugovlače postupke, što dugoročno nanosi veliku štetu društvu", navodi Kumrić akcentirajući poteze na planu dva kompanijska usmjerenja: kadrovsko ekipiranje u svrhu osiguranja dugoročne efikasnosti u realizaciji ugovorenih obaveza te ugovaranje novih poslova kao preduvjeta održivog rasta poslovanja u području projektiranja, stručnog nadzora, upravljanja projektima i laboratorijskih ispitivanja.   

Uspavana država
Država je dijelom učinila neke korake, koje je HUP kao socijalni partner predlagao s ciljem jačanja gospodarstva i u okviru graditeljstva, no predsjednik Uprave Radnika i šef HUP Udruge graditeljstva Mirko Habijanec smatra to nedostatnim. U pozitivnom kontekstu navodi proširenje primjene kolektivnih ugovora na sve subjekte iz graditeljstva, odobrenje većih kvota za zapošljavanje stranaca, pojednostavljenje procedure pri tome, no kaže da država nije učinila niz drugih mjera, kao što su kontrola provedbe kolektivnih ugovora i isplate plaće na crno. Kritike na račun države vezane su i uz toleriranje prijava kvalificiranih i stručnih radnika na minimalnu osnovicu, a ne po tarifama složenosti, te što nema poreznih stimulacija za školovanje i ulaganje u školstvo (stipendije, prekvalifikacije).

Razlog je i loše strukovno obrazovanje koje je u rukama županija, pa on tvrdi i da država nije učinila potrebne dopune radnog zakonodavstva. "Potpisivanje Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo velik je korak za popravljanje stanja, ali manjka kontrola provedbe istih za što je odgovorno Ministarstvo rada, iako u tome Udruga poslodavaca graditeljstva i granski socijalni partneri mogu značajno pomoći", kaže Habijanec. Ako se ispuni navedeni uvjet kontrole, smatra i da osnovnu plaću u graditeljstvu treba podići na najmanje 5000 kuna, a kasnije i više, kako bi došli na polovicu njemačkih plaća u graditeljstvu, što znači da bi bruto satnica trebala biti najmanje oko 7 eura.

"Najveća prepreka znatnijem povećanju osnovne plaća je izostanak kontrole i nezainteresiranost države da to provede u dogovoru sa socijalnim partnerima. Napredak gospodarstva se ne može graditi na minimalnim plaćama i tome treba stati na kraj. Naravno da treba prilagoditi radno zakonodavstvo i porezni sustav, u čemu Udruga ima konkretne prijedloge, a što je od bitnog utjecaja na demografski sustav i povratak radnika u Hrvatsku. Nema znatnijeg razvoja države i gospodarstva bez jakog građevinskog sektora", kaže Habijanec.

Unutar zasad najvrjednijeg infrastrukturnog projekta strateške prirode kakav je realizacija gradnje Pelješkog mosta još nema konkretnih poslova za građevinare, zbog čega se za sada ne može govoriti o pozitivnim učincima od tog projekta za njih, tako da glavnina benefita iz infrastrukturnih projekata dolazi iz projekata modernizacije željezničke mreže, npr. pruga Dugo Selo-Križevci te iz vodnog gospodarstva. Što se tiče ostalih velikih infrastrukturnih projekata, koji su Hrvatskoj svakako potrebni, nažalost, hrvatske tvrtke uglavnom više nemaju reference za glavne izvođače za takve projekte, mišljenje je više aktera, među kojima i iz Kamgrada.  

Kobno vraćanje vani angažiranih radnika

Nova pravila EU-a
Uz cijeli niz sektorskih izazova, za neke tvrtke razlog novih briga brzo će stići kroz sferu regulatornih pritisaka na rast troškova poslovanja. Tiče se to isključivo tvrtki izvozne orijentacije, jer će uskoro trebati prilagoditi se novim propisima EU, što znači obvezno vraćanje vani angažiranih radnika na razdoblje od dva mjeseca u RH, i to nakon provedene jedne godine rada na stranom gradilištu, a uz zabranu rotacije radnika između više paralelno otvorenih gradilišta u različitim zemljama EU. Za njih prilagodba znači vitalno pitanje koje glasi: " Hoće li za stotine radnika uspjeti osigurati domaće poslove ili će im ti radnici po povratku biti čisti trošak?", uz mogućnost većeg odljeva radnika ako bi ih privukli jaki građevinari iz EU.  Manjak posla na domaćem tržištu tako postaje prijetnja za izvozne tvrtke na isti način kao što je manjak izvozne angažiranosti nakon krize prije 10-ak godina u poteškoće doveo sve one koji su oslonac za rast gradili samo na hrvatskom tržištu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!