Udruga Franak optužila je hrvatsku vlast da i dalje "omogućuje samovolju banaka" i to u trenucima kada se događaju pozitivni pomaci u susjedstvu i Europskoj uniji.

Smatraju da u Hrvatskoj još uvijek svjedočimo "pokušajima manipuliranja javnošću kojoj se serviraju poruke kako su nedavne zakonske izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju nešto što je doprinijelo boljitku građana i povećanju pravne sigurnosti dužnika u kreditima s nezakonitim kamatama".

Priopćenje udruge Franak o pozitivnim promjenama u susjedstvu i situaciji u Hrvatskoj prenosimo u cijelosti:

"Crnogorski parlamentarni Odbor za ekonomiju, financije i budžet 28. ožujka 2014. jednoglasno je usvojio ranije razmatrane ocjene i stavove u vezi sa stambenim kreditima CHF, kao i sa svim drugim kreditima s valutnom klauzulom. Parlamentarni odbor ocijenio je sljedeće:

– problem kredita s valutnom klauzulom CHF potrebno je riješiti vansudski na način da se ti krediti otplaćuju po tečaju prema kojem su ugovoreni, uvećanom za maksimalno 10%, da se vrate preplaćeni iznosi zbog povećanog tečaja CHF-a te da se ti krediti otplaćuju s fiksnom kamatnom stopom

– potrebno je razmotriti izmjene Zakona o obveznim odnosima na način da se obveza ugovorena u nekoj stranoj valuti ispunjava po tečaju na dan zaključenja ugovora te da se takvo rješenje primijeni retroaktivno na sve postojeće ugovore.

Crnogorski parlamentarni odbor učinio je to neposredno prije prvog ročišta za prvu kolektivnu tužbu u Crnoj Gori podignutu zbog kredita s valutnom klauzulom CHF koje je održano 31. ožujka 2014. Moramo napomenuti da je u Crnoj Gori već donesena jedna nepravomoćna presuda kojom se zabranjuje istodobna primjena valutne klauzule i promjenjive kamatne stope. Sudskoj odluci sada se pridružuje i mjerodavni parlamentarni odbor svojim najavama budućih aktivnosti.

 Kako je problem kredita u CHF riješen u drugim zemljama

Već smo više puta upoznavali hrvatsku javnost s aktivnostima u regiji i u zemljama Europske unije vezanim uz sumnje na nezakonitosti u poslovanju banaka. Podsjećamo ponovno da je Republika Srbija vrlo kvalitetno riješila pitanje nezakonitosti povećanja kamata, pa je zakonski naloženo bankama da, u svim kreditima u kojima nisu ugovoreni podaci za određivanje kamate, moraju odrediti fiksnu maržu i promjenjivi dio na temelju početno ugovorene kamate.

U Poljskoj je 3.7.2013. godine dobivena pozitivna nepravomoćna presuda u skupnoj tužbi 1.247 klijenata (u stranom vlasništvu njemačke Commerzbank) radi jednostranog mijenjanja kamate protiv BRE banke te je dosuđeno da banka klijentima mora vratiti preplaćeni novac.

Mađarska je već prije fiksirala tečaj CHF-a za prijevremenu otplatu hipotekarnih kredita na tečaj niži za cca. 25% od službenog tečaja, čime je de facto poništila valutnu klauzulu u svim hipotekarnim kreditima s valutnom klauzulom CHF.

Austrijski Vrhovni sud presudio je prošle godine u jednome privatnom procesu da je valutna klauzula CHF ništetna jer dužnici nisu bili upozoreni na rizik koji ona predstavlja.

A što je s Hrvatskom?

Nasuprot svim pozitivnim pomacima u susjedstvu, odnosno u Europskoj uniji, u Hrvatskoj svjedočimo pokušajima manipuliranja javnošću kojoj se serviraju poruke kako su nedavne zakonske izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju nešto što je doprinijelo boljitku građana i povećanju pravne sigurnosti dužnika u kreditima s nezakonitim kamatama. Još jednom navodimo sljedeće činjenice:

1. U Republici Hrvatskoj i dalje postoji na desetke tisuća nezakonito ugovorenih promjenjivih kamata zbog neugovorenih podataka o načinu promjene kamate.

2. Vlada RH priopćenjem Ministarstva financija 14. siječnja 2014. javnost je dovela u zabludu i dala za pravo bankama da temeljem nezakonito povećanih kamata odrede fiksne marže, čime je došlo samo do novih nezakonitih postupaka banaka.

3. Smanjenje kamata u stambenim kreditima u kojima valuta naraste više od 20% u odnosu na početni tečaj jest mjera koja je administrativna, pravno neutemeljena i diskriminirajuća prema svim dužnicima u ostalim vrstama kredita, jer se na njih ta mjera ne primjenjuje.", piše u priopćenju Udruge Franak.