Udruga Franak: Štiti li HNB nezakonito poslovanje Splitske banke?

Autor: Poslovni.hr , 16. rujan 2014. u 10:30
Foto: Slavko Midžor / Pixsell

Udruga Franak utvrdila je da Societe Generale – Splitska banka d.d. izračunava promjenjive anuitete drugačije nego ostale banke u Republici Hrvatskoj.

Udruga Franak utvrdila je da Societe Generale – Splitska banka d.d. izračunava promjenjive anuitete drugačije nego ostale banke u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ukupni iznos naplaćenih kamata na godišnjoj razini kod usporedbe potpuno jednakih kredita, s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate kredita, za 1,38% veći nego u svim ostalim bankama (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%), stoji u najnovijem priopćenju Udruge Franak.

Zatraženo je očitovanje Societe Generale – Splitske banke, koje niti nakon naše požurnice nije stiglo. Nakon toga upućen je zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da utvrdi zakonitost takvoga postupanja Splitske banke koje je u suprotnosti s „Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima“. Ta odluka ima snagu podzakonskog akta, pa se prema tome mora u potpunosti primjenjivati u bankarskom poslovanju.

Iz HNB-a je odgovoreno tek nakon požurnice da je takvo poslovanje Splitske banke zakonito i utemeljeno na propisima HNB-a u vezi s načinom izračunavanja efektivne kamatne stope, što je u konkretnome slučaju potpuno nebitno, jer se naš nalaz odnosi na izračunavanje anuiteta na temelju redovne kamatne stope. Iz HNB-a pritom je samo objašnjena tzv. francuska metoda izračuna efektivne kamatne stope. 
Notorna je činjenica da Splitska banka u otplatnim planovima koristi kalendarski broj dana za izračun kamata u svakom anuitetu, a na temelju prosjeka dnevne kamate za 360 dana, zbog čega naplaćuje veći ukupni godišnji iznos nominalne kamate nego sve ostale banke za kredite s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate.

Udruga Franak smatra da je prikazivanje kamate na dnevnoj bazi dijeljenjem godišnje kamate na 360 dijelova, pa kasnije zaračunavanje tako izražene kamate za 365 odnosno 366 dana (čime se ostvaruje za 1,38% odnosno 1,67% veći prihod na kamati nego za jednaku nominalnu kamatu i razdoblja otplate u svim drugim bankama u Republici Hrvatskoj), perfidni način kako Splitska banka na nepošten način zarađuje ekstra profit i time dodatno direktno osiromašuje građane Republike Hrvatske, a posredno i samu Republiku Hrvatsku makar se to zvalo – „francuska metoda“. Udruga Franak takvu metodu može nazvati samo metodom naplate uvećane kamate bez prethodnoga upozorenja.

Upozoravamo sve sadašnje i buduće korisnike kredita da Societe Generale – Splitska banka d.d. u kreditima s potpuno jednakim kamatama i razdobljima otplate na godišnjem nivou izračunava i zaračunava za 1,38% veće iznose kamata nego sve ostale banke (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%) bez obzira na valutnu klauzulu. Udruga Franak nije uvjerena da je takav način izračuna anuiteta zakonit, između ostalog i zbog toga što se HNB nije jasno očitovao na postavljena pitanja.

Budući da Udruga Franak nije bila zadovoljna dobivenim indirektnim odgovorom, HNB-u su poslana dodatna pitanja koja glase:

1. Je li dopušteno da Splitska banka izračunava anuitete propisane formulom koju je sam HNB objavio, tako da umjesto da kamatu jednostavno podijeli s 12 (mjeseci), kamatu na prosječnoj mjesečnoj bazi prikazuje kao da godina ima 360 dana, dok se mjesečni prosjek dana za naplatu bazira na godini koja ima 365 dana odnosno 366 dana u slučaju prijestupne godine, uslijed čega se godišnje plaća kamata za ukupno 365 odnosno 366 dana na bazi prosjeka kamate izračunatog kao da godina ima 360 dana? 

2. Znači li to da je primjena famozne francuske metode dopuštena za izračun anuiteta, iako na temelju nje u Republici Hrvatskoj jedino Splitska banka izračunava anuitete?
Na ta pitanja iz HNB-a do danas nije stigao odgovor, a kompletna prepiska sa Splitskom bankom i HNB-om traje već tri mjeseca.

Postavlja se pitanje štiti li možda HNB nepropisan i nepošten način izračuna anuiteta Splitske banke odnosno štiti li HNB profit banaka ili štiti pravnu državu?

Komentari (9)
Pogledajte sve

Nisam ja iz Udruge nego sam kritičar nemoralnog i neetičkog postupanja banaka. Također, na fakultetu (u doba tzv. socijalizma) su nas učili da je najpoštenija i najpravednija komforna metoda obračuna kamatne stope. Nije mi jasno zašto smo onda učili složeni kamatni račun kad je ovaj jednostavni (ili proporcionalni) zbilja jednostavan[emo_zloban] Zna se razlog [emo_dolar] lihvari su nezasitni i pokvareni do srži. Pokušaj to osporiti kao (su)vlasnik banke?

O ali itekako se radi. Riječ je o ekonomskim modelima za izračun rata prema nominalnoj kamatnoj stopi. Koliko se da isčitati Udruga se obrušila na nominalnu kamatnu stopu i model obračuna koji je ostavljen banci na izbor upravo po navedenoj direktivi. Rekao sam već da se francuski model koriste pojedine banke u ostalim EU zemljama i to nije teško provjeriti. Ono što je propisano i definirano je Efektivna kamatna stopa. Ona ima jedinstvenu metodu izračuna i tu banka ne smije pogriješiti odnosno prikazati ju netočno. No vjerujem da će nakon javne prozivke netko iz HNB-a ukazati na to, a moguće i koji novinar sa financijskih portala. Može se govoriti o eventualnoj nepravednosti ili nemoralu takve metode. Ali treba je sagledavati i u kontekstu štednje tj. obračuna kamate na štednju. Ukazivanje na ovu metodu nije novost u ekonomiji, više neka vrsta otkrivanja tople vode. O tome se debatiralo mnogo puta na mnogim platformama i sa mnogo oštrijom argumentacijom. Probajte istražiti pojmove “365/360 interest”. Shvatite ovo samo kao dobronamjernu kritiku, naravno ako pričam sa nekim iz Udruge Franak.

Ovdje se ne radi o znanju iz povijesti o primjeni različitih metoda ukamaćivanja nego nedorečenosti mnogih važnih praktičnih pitanja koja su nastala kao rezultat preuzimanja nekih članaka iz Direktive 2008/48/EZ. Spomenuta Direktiva predstavlja značajan napredak u zaštiti potrošača te u znatnoj mjeri ograničava samovolju kreditnih institucija a zemlje članice EU su imale rok za prilagodbu i usklađivanje do 01.01.2011. god. S druge pak strane naše važeće zakonodavstvo ostavlja mnoga važna pitanja otvorenima, te njihovo rješavanje prepušta praksi. Banke su naravno pronašle odgovore koji idu više njima u prilog a manje potrošačima. Također ni pitanje odnosa ZOO kao lex generalis i ZPK kao lex specialis plaćenici iz HNB ne umiju riješiti.

Misliš koja direktiva ili zakonske odredbe zabranjuju upotrebu francuske metode? To je pravo pitanje. Da ne budem krivo shvaćen, podržavam djelovanje Udruge Franak. Ali nepoznavanje francuske metode koja je opisana kroz većinu knjiga o bankarstvu ili vezanih financijskih područja je neznanje.

New Report

Close