U ZERP-u najvažnije razgraničenje s talijanskim pojasom

Razgraničenje s Italijom, odnosno njenim zaštićenim morskim pojasom najbitnije je pitanje oko hrvatskog proglašenju ZERP-a, rečeno je na znanstvenom skupu na temu “ZERP - gospodarski pojas: pitanja ribarstva, zaštite okoliša i razgraničenja na Jadranu o 25-godišnjici Konvencije UN o pravu mora”, koji se održava u Splitu u organizaciji norveškog Instituta Fridtjof Nansen. “Italija je ne želi hrvatski ZERP jer bi to bio presedan za 11 država s kojima ona treba odrediti granicu morskih pojasa. Slovensko protivljenje primjeni ZERP-a ne odnosi se na razgraničenje ribolovnog pojasa, već samo na razgraničenje teritorijalnih mora. Slovenci, naime, smatraju da će se proglašenjem ZERP-a prejudicirati razgraničenje na moru. Slovenija je svoj zaštićeni pojas proglasila lani, Italija još ranije, a Bruxelles u nijednom slučaju nije reagirao', istakao je akademik Davorin Rudolf, stručnjak za pravo mora. Talijani love oko 296 tisuća tona ribe godišnje, Slovenci oko tisuću, dok hrvatski ribari izlove oko 34 tisuće tona. ”Talijani neće dozvoliti da njihovi ribari ostanu bez posla. Svrha proglašenja ZERP-a je očuvanje ribljeg fonda koji strani ribari izlovljavaju bez kontrole", kazao je Rudolf. Davor Vidas, glavni kordinator međunarodnog projekta

“Zaštita morskog okoliša i upravljanje resursima mora: pravni i politički okviri za Jadransko more”, što ga je 2006. godine u suradnji s hrvatskim institucijama pokrenuo Institut Fridtjof Nansen smatra da poziv Hrvatskoj od strane Vijeća ministara EU da poštuje “sporazum” od 4. lipnja 2004. godine i ne primjenjuje ZERP na članice EU-a nije u skladu s međunarodnim pravom. “Zapisnik sa sastanka triju državnih tajnika prikazuje se kao sporazum kojim se Hrvatska navodno do daljnjega odrekla prava na primjenu ZERP-a na članice EU-a. No, pravo na gospodarski pojas temelji se na Konvenciji UN-a o pravu mora koja se još naziva ustavom mora', naglasio je Vidas. Konvencija, pojasnio je, daje pravo obalnim državama na primjenu ZERP-a. Na skupu je rečeno da u EU jedino Grčka od obalnih država nije proglasila svoj pojas zbog spora s Turskom oko granice. Finska je uz ranije proglašenje ribolovnog pojasa, lani proglasila i gopsodarski pojas. Razlozi za početak primjene ZERP-a su zaštita ribljeg fonda koji se u posljednjih 50-tak godina gotovo prepolovio, zatim zaštita Jadrana od nekontroliranog izljevanja nafte s brodova u more. ”Izljevanje nafte je učestalo iako je zabranjeno. Točan opseg izljevanja nafte nije poznat, no prema podacima Europske komisije riječ je o oko 250 mogućih izljevnja godišnje“, kaže Vidas. Inače, dvodnevni znanstveni skup održava se u sklopu višegodišnjeg međunarodnog znanstvenog projekta ”Zaštita morskog okoliša i upravljanje resursima mora: pravni i politički okviri za Jadransko more", što ga je prošle godine pokrenuo Institut Fridtjof Nansen u suradnji s hrvatskim znanstvenim institucijama - splitskim Institutom za oceanografiju i ribarstvo, Hrvatskim hidrografskim institutom, pravnim fakultetima u Splitu, Rijeci i Zagrebu te Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Taj znanstveni projekt trajat će do kraja 2009. godine, kada se planira u Hrvatskoj sazvati regionalna međunarodna konferencija o održivom korištenju i zaštiti Jadranskog mora.