Povodom međunarodnog Dana sjećanja na žrtve holokausta, Agencija za odgoj i obrazovanje upriličila je stručno usavršavanje o toj temi na kojem od 27. do 30. siječnja sudjeluju učitelji, nastavnici i profesori povijesti, hrvatskog jezika, filozofije, etike, sociologije, vjeronauka i drugih osnovnoškolskih i srednjoškolskih predmeta iz cijele Hrvatske.

Riječ je o jubilarnom, 10. stručnom skupu pod nazivom "Poučavanje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti", a večerašnjem otvaranju skupa u Zagrebu nazočio je i veleposlanik Izraela u RH Yosef Amrani. Naglasio je da se i danas, 70 godina nakon holokausta, treba boriti za istinu o tom događaju i stradanju šest milijuna ljudi. Ne može se živjeti s potiskivanjem te istine, rekao je.

Izaslanica predsjednika Republike Zrinka Vrabec Mojzeš ocijenila je da su, u proteklih 20-ak godina, zbog nedovoljno jasno izraženog stajališta političkih elita o holokaustu i zbog pokušaja iskrivljenog tumačenja ili pokušaja prikrivanja istine o zlu koje je od 1941. do 1945. činila NDH, mnogi mladi ljudi koji su prije 2004. prošli kroz obrazovni sustav, ostali prikraćeni za prava saznanja o tome što je bio holokaust i zašto se više nikada ne smije ponoviti.

Podsjetila je da se predsjednik Josipović zato založio za mijenjanje udžbenika povijesti, jer u njima nije napisana puna istina o 2. svjetskom ratu.

"U brojnim javnim nastupima predsjednik Josipović je mnogo puta podsjećao kako je zločin koji se dogodio židovskom narodu i drugim žrtvama nacističkog progona najmračniji dio suvremene ljudske povijesti i mora ostati dio memorije svakog naroda jer se u njemu ogleda tragedija svakog pojedinca, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili rasnu pripadnost", navela je Vrabec-Mojzeš te upozorila da, unatoč pozitivnim pomacima u odnosu na 90-te, sustavno učenje o holokaustu još uvijek nije postalo dijelom obaveznog kurikuluma pa puno toga ovisi o dobroj volji profesora ili ravnatelja.

Ankica Nježić, pomoćnica ministra obrazovanja, navela je da je obrazovanje o holokaustu odgovor na njegovo relativiziranje. Najavila je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole nakon eksperimentalne provedbe u 12 osnovnih i srednjih škola. Kroz razvijanje kritičkog mišljena, tolerancije, solidarnosti i pravednosti među učenicima dotaknut će se i domena obrazovanja o holokaustu, rekla je. Osim toga, u tijeku je, kaže, potpisivanje Memoranduma o razumijevanju s Yad Vashemom iz Izraela kako bi se dodatno poduprli programi vezani uz temu holokausta.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić naglasila je da Spomen-područje Jasenovac, koje će sudionici seminara obići tijekom skupa, također sudjeluje u eduakciji o holokaustu i kroz tiskanje knjiga o tome kako objasniti djeci holokaust i tiskanje pisama upućivanih iz logora Jasenovac i Stara Gradiška.

Poručila je da je pritom važno naučiti da svatko može u jednom trenutku biti žrtva ili nasilnik iz neznanja, ali i dodala da neznanje ne može biti opravdanje za ono što se čini. Navela je kako cijelo društvo, obrazovni sustav, političari i mediji moraju biti educirani i znati prenijeti što se dogodilo u holokaustu, ne kao opomenu, već da bi se sagradila etička mjerila ponašanja.

Ministrica Zlatar Violić najavila je da će Ministarstvo kulture u iduće dvije godine obnoviti kompleks logora Stara Gradiška, a žrtve popisati i obilježiti na način kako zaslužuju.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović pohvalio je višegodišnju suradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Yad Vashema iz Izraela i Memoriala de la Shoah iz Francuske u organiziranju stručnog skupa o holokaustu te naveo kako je dosad oko 200 učitelja i nastavnika prošlo i dodatnu stručnu eduakciju u Izraelu.