U trendu smo, većina članica Unije dizala je poreze

Više se oporezivala i potrošnja/Fotolia Više se oporezivala i potrošnja/Fotolia

Čak 17 članica povećalo je poreze na dohodak, a samo su Španjolska, Potrugal, Italija, Grčka, Litva i Letonija povećale porez na nekretnine.

U pokušajima da konsolidiraju javne financije koje su se pod utjecajem krize uglavnom pogoršale, većina je članica EU u protekle dvije godine posezala za promjenama u poreznom sustavu koje su rezultirale porastom ukupnog poreznog opterećenja.

Taj smjer slijedila je i Vlada Zorana Milanovića. Stope i/ili osnovice poreza na dohodak u 2011. i u prvoj polovici 2012. povećalo je 17 zemalja EU. Većina ih je povećala i poreze na potrošnju, ističe u osvrtu o poreznim reformama u EU Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije, pozivajući se na izvješće EK iz listopada. Dvadesetak je članica povećalo standardne ili snižene stope PDV-a ili proširilo osnovice, a sve su zemlje EU intervenirale i u trošarine povećavajući prije svega stope za okoliš, električnu energiju alkohol i duhan. Iznimka je bila Slovenija koja je smanjila trošarine za motorna goriva. Kad su posrijedi doprinosi za socijalna osiguranja, u 10-ak zemalja oni su povećani, a veoma malo smanjile su ih samo Njemačka i Irska (mirovinski doprinosi). Samo su četiri mediteranske zemlje (Španjolska, Portugal, Italija i Grčka) i dvije baltičke (Litva i Letonija) povećale oporezivanje nekretnina, koje je kod nas zasad u najavama.

"Provedene i predložene porezne promjene u Hrvatskoj manje-više prate kretanja i preporuke EU-a o potrebi snižavanja poreznog opterećenja rada nauštrb onog na imovinu i potrošnju", ističe Bratić. No, dodaje kako je otvoreno pitanje bi li takve izmjene uopće bile potrebne da početkom 2000-tih nismo imali stalnu praksu mijenjanja poreznog sustava, osobito uvođenjem brojnih olakšica, oslobođenja i izuzeća kojima je poremećena konzistentnost, učinkovitost i stabilnost poreznog sustava. Istodobno, osim dobrodošlog smanjenja doprinosa poslodavaca, u cilju konsolidacije javnih financija mnogo toga se propušta napraviti na znatno problematičnijoj rashodnoj strani proračuna.  Zato u IJF-u uporno ponavljaju da nikakve promjene na prihodnoj strani bez radikalne reforme rashoda ne mogu pridonijeti poboljšanju javnih financija.

Komentari (3)
  • dionis
    dionis 10:06 17.1.2013.

    Kolega, dobro zboriš, nema nam pomoći, no to ne vrijedi i za naše vlastodršce koji su ovakvom poreznom politikom sebi osigurali život na visokoj nozi, počam od 11 mil Eura i više, koje su izdvojili za svoje “matanove” dvore u središtu Bruxellessa.Sve za njihovu rit, a mi ionako gremo v rit.

  • vodoinst
    vodoinst 9:21 17.1.2013.

    “nikakve promjene na prihodnoj strani bez radikalne reforme rashoda ne mogu pridonijeti poboljšanju javnih financija”

    Ovo je jednostavno prava istina i vlastodršcima bi bilo pametnije da razmišljaju u tom smjeru ukoliko žele zadržati svoje pozicije. Porezno opterećenje je naprosto preveliko. Zbog njega investitori u širokom luku zaobilaze Hrvatsku. Tek lovci u mutnom povremeno navrate.

  • Pero7
    Pero7 8:20 17.1.2013.


    Ma ne da smo u trendu , već vodimo u količini poreza .

    A što su veći porezi kriza je sve dublja .

    Ne samo u Hrvatskoj nego i u cjeloj EU .

    Porezi su toliko veliki da se ne isplati investirati ni domaćim a ni stranim investitorima .

    Zbog toga ima sve više ljudi koji ne rade , na državnim jaslama .

    A da bi ih prehranili Države dižu sve veće i veće poreze .

    Nema nama pomoći .

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!