Baš kao i ljetos, u bankarskim krugovima poput bombe je odjeknula najava da će Vlada pozvati vodeće bankare na sastanak, na kojem će od njih zatražiti snižavanje svih kamatnih stopa ili će Vlada “razmisliti o posebnom porezu po uzoru na Mađarsku”. Navodno se ideja rodila nakon susreta s čelnicima Hrvatske udruge poslodavaca koji su se požalili da banke unatoč bruto dobiti od 4,6 milijardi kuna, nisu ništa učinile za gospodarstvo. Stručnjaci pak vjeruju da je riječ o spinu, te da bi porez donio više štete nego koristi.

Banke dobro žive
Iako je neslužbena najava osvanula u državnom Vjesniku, u ponedjeljak je premijerka smirivala loptu. “Nisam nigdje dala izjavu što ćemo tražiti od banaka”, kazala je u emisiji “Kako Vlada vlada” Hrvatskog radija, najavljujući sastanak za srijedu. “I u prošlosti je bilo takvih sastanaka, a na zadnjem smo dogovorili da bankari sami predlože mjere kojima će i oni sudjelovati u podnošenju tereta krize”, rekla je Kosor odbivši izričito potvrditi da će bankare pokušati nagovoriti na niže kamate. Na sastanku će se razgovarati o modificiranom modelu A za kreditiranje tvrtki jer već idući tjedan kreću aukcije, te se da od banaka očekuje sudjelovanje u modelu poticanja stanogradnje kojeg će Vlada objaviti na sjednici u četvrtak. Kazala kako u ta dva projekta očekuje tijesnu suradnju s bankama, ali da “ima prostora za druge oblike suradnje jer je sigurno da banke koje dobro žive u Hrvatskoj moraju podnijeti teret krize”.Bankari, koji u ponedjeljak nisu imali informacije o sastanku, oglasili su se općenitim komentarima. “Kamatne stope u Hrvatskoj niže su od zemalja EU koje nemaju euro, dok su za neke proizvode i niže od zemalja eurozone”, ponovio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Najveće banke nisu u ponedjeljak službeno htjele ništa komentirati, kao niti HNB koji je ljetos stao na stranu banaka. “Ne čudi me ovo. Vlada mora popuniti budžet, a u predizborno vrijeme popularno je tlačiti banke. Protiv poreza ne bih imala ništa protiv da se paraleno s njim rastereti rad, no bojim se da bi se novac prelio samo u javnu potrošnju pa sam definitivno protiv jer bi donio više štete nego koristi”, kaže znanstvenica na Ekonomskom institutu Maruška Vizek.

Odljev štednje
“Bankarski sustav ima problema, poput malih banaka i ne bi mu škodilo reformi, no porez je ad hoc demagogija koju plaćaju klijenti. Niže kamate na kredite traže niže kamate na štednju, a pitanje je bi li to značilo odljev štednje. Iz dobiti banke pokrivaju troškove rezervacija za loše kredite pa bi rezanje dobiti uklonilo taj amortizer i izložilo banke”, neslužbeno kažu bankari. Stopa loših kredita premašila je 10 posto krajem rujna. Bankari ne vjeruju u ozbiljnost najave Vlade o uvođenju novog poreza “U predizborno vrijeme najlakše je udariti na banke na koje su građani alergični. Tada nitko neće pitati gdje su reforme i zašto se ništa ne radi”, kaže jedan bankar.

Oporba: Molba bankama da smanje kamate neće pomoći, treba im dati razlog da stvore prostor za niže stope

Branko Grčić (SDP):
Bojimo se da bi se svaka ideja “nasilnog”, jednostranog odnosa mogla vratiti kao bumerang u smislu prevaljivanja oporezivanja na krajnje korisnike, i na stanovništvo i na poduzeća, i ta bi mjera mogla donijeti puno veću štetu nego korist. SDP je već predlagao zakon o oporezivanju ekstravisokih kamata kako bi spriječili njihov daljnji rast. Situacija s kamatama sada se relativno smirila i ekstremne stope više nisu toliki problem, ali sada su nužne sistemske promjene koje će potaknuti financijski sektor da smanji rizike i uopće počne financirati poduzetnike i obrtnike, posebno male, koji su najugroženiji u krizi. Potrebne su reforme koje će smanjiti premiju rizika, što je odgovornost države. Ovo nije jednostrani problem i banke ne mogu same na njega odgovoriti. Svima bodu oči velike dobiti koje banke ostvaruju i u krizi, ali Vlada mora stvoriti uvjete za smanjenje rizika pa će i banke vjerojatno smanjiti kamate.

Radimir Čačić (HNS):
Sigurno je da su velike banke i dio rješenja i dio problema hrvatskoga gospodarstva. Zadatak je Vlade dovesti ih do toga da žele sudjelovati u tom rješenju i da u njemu vide svoj interes. Bolesna i deformirana situacija u kojoj banke u visokocentraliziranoj zemlji poput Hrvatske ostvaruju vrlo dobre rezultate u uvjetima raspadajućega gospodarstva posljedica je nepostojanja kvalitetnog vodstva. Ako Vlada misli da su ti profiti previsoki, a u pravu je, onda se mora pogledati u ogledalo jer je očito da Vlada, kao ključni partner banaka, ne radi svoj posao, odnosno ne štiti interes građana. Neće pomoći pozivi na smanjenje kamata, a još manje prijetnje poreznim opterećenjem. Vlada mora stvoriti prostor u kojem banke vide razlog zašto bi trebale sudjelovati u projektu izlaska iz krize i najprije treba pokazati sposobnost da bankama to ponudi. Vlada nije pokazala da zna upravljati financijskim tokovima, jer “fantastične” uštede na vodi s borovnicom i spajalicama to sigurno ne pokazuju.

Dragutin Lesar (HL):
Gospođi Kosor bilo bi daleko pametnije da na razgovor pozove guvernera HNB-a, da zajedno preispitaju deviznu klauzulu i odlučno reagiraju, ona u zakonodavnoj sferi, a on sukladno svojim ovlastima iz Zakona o HNB-u – da je ukinu, i to ne samo “pro futuro”, nego i za sve postojeće kredite. Naravno da od ovih premijerkinih želja i najava neće ništa biti jer, podsjećam, i Sanader je tri puta “smanjivao” kamate u razgovorima s bankarima i svaki put nakon tih razgovora kamate su rasle. Povećanje kamata možemo očekivati i sada bude li najavljenog razgovora premijerke s bankarima, kao i pada kreditnog rejtinga. Banke su sada van iznijele četiri milijarde eura jer ne žele kreditirati hrvatske poduzetnike i građane, nego s našim novcem daju kredite u matičnim državama. Nevjerojatno je da nama daju kredite s prosječnom kamatom 7,5, a u svojim državama idu s kamatom 2,5 do 3,5 posto. Baš me zanima koliko će nam nakon tog sastanka skočiti kamate.
(S. Bartolović)