U regiji samo Srbi, Slovenci i Grci na struju troše manje od Hrvata

Realni trošak kupnje električne energije izračunat je kao odnos jedinične cijene energije za kućanstva i prosječne neto plaće Realni trošak kupnje električne energije izračunat je kao odnos jedinične cijene energije za kućanstva i prosječne neto plaće

Realni trošak kupnje električne energije izračunat je kao odnos jedinične cijene energije za kućanstva i prosječne neto plaće.

Usprkos prošlogodišnjem poskupljenju od 30 posto, realni troškovi hrvatskih kućanstava za kupovinu električne energije u Hrvatskoj i dalje spadaju među najniže u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

 

6puta

manji dio svojih primanja na struju troše Austrijanci od Albanaca

Prema analizi koju je proveo Poslovni dnevnik, temeljem podataka Eurostata, hrvatski građani za prosječnu neto plaću mogu kupiti 5231 kilovatsat električne energije, što je i do 40 posto više nego u nekim  zemljama u regiji poput Slovačke, Mađarske, Bugarske ili Rumunjske. Manje izdatke za električnu energiju od hrvatskih kućanstava imaju, pak, u Srbiji, Sloveniji i Grčkoj. Prikupljeni podaci ukazuju kako cijena struje u načelu raste sa stupnjem ekonomske razvijenosti, ali kako kroz razvijenost rastu i neto plaće, u načelu troškovi električne energije predstavljaju veće opterećenja kućnim budžetima u manje razvijenim državama.

Tako primjerice, Austrijanci plaćaju četiri puta više cijenu kilovatsata električne energije od građana Srbije, ali svejedno imaju 20-tak posto niži realni trošak. S druge strane, austrijska cijena struje je dvostruko viša nego u Albaniji, ali je realni trošak 6 puta manji. Hrvatska se po cijeni energije nalazi na sredini ljestvice, ali zahvaljujući višim plaćama, hrvatski građani za struju troše znatno manji dio svog dohotka od Rumunja i Bugara, gdje je cijena energije niža. Također, valja napomenuti kako realni trošak kupovine električne energije u znatnoj mjeri ovisi i o fiskalnim, te regulatornim okolnostima u svakoj državi.

Visina neto dohotka uvelike ovisi o visini poreza, dok cijena električne energije u sebi sadrži i niz regulatornih nameta. Tako većina država naplaćuje i posebni porez - trošarinu - na električnu energiju, a u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama iz godine u godinu cijene električne energije rastu i zbog sve većih taksi iz kojih se subvencionira razvoj obnovljivih izvora energije. U istočnoeuropskim zemljama takva su ulaganja znatno manja, pa i to u konačnici rezultira nešto nižom jediničnom cijenom električne energije. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!