Iako vodimo po poreznom teretu, glatko se pomirili s PDV-om, borba oko rashoda

Ministar financija Zdravko Marić/Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL Ministar financija Zdravko Marić/Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

Ministar Marić vjeruje da će proračun biti na današnjoj sjednici, a bit će nešto viši od 140 milijardi kuna.

U odnosu na praktično sve zemlje tzv. Nove Europe, a to su one s kojima se obično uspoređujemo, Hrvatska ima najveće porezno opterećenje mjereno proračunskim prihodima od poreza i doprinosa u odnosu na BDP. Prema usporednim podacima koje je jučer objavio Eurostat, u Hrvatskoj je taj udjel lani bio na 38,6 posto BDP-a. U ostalim zemljama srednje i istočne Europe on se kreće u rasponu od rumunjskih 27,1 posto do slovenskih 37,9, a npr. u Irskoj iznosi samo 23 posto BDP-a. 

Iako iduće godine slijedi novi krug poreznog rasterećenja, u odnosu na nominalni BDP Hrvatska će nesumnjivo po poreznom opterećenju ostati vodeća u tom krugu zemalja. Tome će pridonijeti i to što se u odnosu na projekcije iz ljetošnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike u prijedlogu proračuna očekuju korekcije na PDV-u slijedom odustajanja od smanjenja  opće stope PDV-a. Oko novog kruga poreznih rasterećenja nije da nije bilo rasprava i kritika, ali oko samog odustajanja od smanjenja PDV-a nije bilo previše povika. Uoči predstavljanja prijedloga proračuna za iduću godinu, ujedno i izbornu, politička koplja se daleko više lome oko rashodne strane. Nacrt proračuna spreman je za uži kabinet Vlade, potvrdili su jučer ujutro potpredsjednici Vlade i ministri Zdravko Marić i Davor Božinović.

Porast izdataka za mirovine i za plaće državnih i javnih službenika stavke su koje se najviše ističu povećanjem apsolutnih iznosa, no ono do jučer navodno nije uključivalo dodatni novac kojim bi se zadovoljili apetiti u resoru obrazovanja vezani uz koeficijente za zaposlene u tom sektoru.  Trvenja u vladajućoj koaliciji  oko plaća prosvjetara eskalirala su do mjere da se već danima raspreda o mogućem raskidu s HNS-om i "rezervnim" koalicijskim partnerima koji bi u tom slučaju u Saboru osigurali potrebnu podršku proračunu. Rijetki, naime, vjeruju u prijevremene izbore. Kako bilo, još jučer popodne iz Vlade nije bilo nedvojbene potvrde hoće li Vlada, kako je najavljivano, prijedlog proračuna predstaviti i usvojiti na današnjoj sjednici ili će si uzeti još koji dan za razgovore i postizanje kompromisa. 

HNS je politički zaigrao na kartu zalaganja za sektor obrazovanja pa je priprijetio i da neće podržati proračun ne bude li u njemu osiguran dodatni novac za "kompenzacijske mjere" prosvjetarima. Ukratko, ispada  da se opstanak vladajuće koalicije trenutno lomi na oko 150 milijuna kuna, zbog čega mnogi i dalje sumnjaju u nepremostivost aktualnih prijepora.  Ističući kako vjeruje da će državni proračun za 2020. biti na današnjoj sjednici, ministar Marić rekao je kako će iznositi oko 140 milijardi kuna.  U njemu je, kaže, predviđeno dosta ulaganja u infrastrukturu, cestogradnju, izgradnju i opremanje novih bolnica, zdravstvo i druga područja. Najveći rast, kako je već poznato, predviđen je kod dviju najvećih proračunskih stavki, za mirovine i plaće. 

Izdaci za mirovine ove godine dosežu razinu od oko 41 milijardu kuna, a iduće se za te izdatke planira dodatnih 1,7 milijardi kuna.  Sličan iznos povećanje slijedi i kod plaća, najviše pod utjecajem predviđena rasta osnovice u tri koraka po dva posto, čiji se efekt procjenjivao na oko 1,2 milijarde kuna. Prvi bi korak povećanja trebao biti početkom godine, drugi sredinom, a treći u drugoj polovici 2020. 

Prema glavnim konturama proračuna za 2020. iznesenim u Smjernicama, u odnosu na originalni plan rashoda za 2019. dogodine je bilo planirano  povećanje ukupnih rashoda za 3,9 milijardi, na 144,3 milijardi kuna.   Pritom je oko dvije milijarde kuna povećanja (na nešto manje od 114 mlrd.) bilo predviđeno na rashodima koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka. 

Uz izdatke za mirovine, u tom dijelu rashoda značajan utjecaj na porast imaju rashodi za zaposlene, a s obzirom na najavljeno povećanje plaća na toj stavci će i mimo pitanja koeficijenata za prosvjetare doći do najznačajnije korekcije rashoda u odnosu na Smjernice.

Podsjetimo, stavka plaća u 2020.  u odnosu na ovu godinu povećava se i zbog učinka cjelogodišnje primjene ugovorenih povećanja osnovica iz 2019. Premda se kod rashoda koji utječu na deficit povećanja očekuju i zbog mjera demografske obnove (npr. povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta), a porast troškova iziskivat će, naravno, i predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije, Marić ponavlja kako Vlada ustajava na nastavku politike uravnoteženog proračuna i u 2020.

Prema proračunskoj dinamici, na tom je tragu i ovogodišnji. Prihodi se ostvaruju dobro, a kako su neke kategorije i iznad očekivanja, i ukupni bi rezultat proračuna za ovu godinu mogao ispasti bolji. S tim u vezi, i ideja rebalansa je, kaže,  zadržati se unutar ograničenja originalno predviđene rashodne strane proračuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve