U praksi se pokazalo da energetski obnovljene zgrade štede i više vrijede

Foto: Dino Stanin/PIXSELL Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Trenutno je u provedbi oko 1100 projekata ukupno vrijednih 2,5 milijardi kuna.

Gotovo pola milijarde eura iz Europskih fondova na raspolaganju je Hrvatskoj za programe energetske obnove zgrada. Programi koji su diljem Europe oživjeli građevinski sektor i povećali stopu zaposlenosti, i u Hrvatskoj su rezultirali otvaranjem gradilišta i postavljanje mnogobrojnih skela. Interes građana i dalje je značajan te se s nestrpljenjem očekuje nastavak programa energetske obnove obiteljskih kuća.

S poticanjem energetskih obnova započelo se još 2014. godine, kada je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio prve natječaje za sufinanciranje. Cilj je bio potaknuti cjelovite projekte obnove, koji će omogućiti manje gubitke energije u zgradama, u kojima se troši gotovo 43% ukupne potrošnje energije. Većina zgrada u Hrvatskoj nema odgovarajuću toplinsku izolaciju, što je slučaj i u ostatku Europe, a potrošnja energije iz godine u godinu raste. Kako bi se potrošnja smanjila, bilo je potrebno postojeći fond zgrada prilagoditi odnosno motivirati vlasnike da ulože privatni kapital upravo u energetsku učinkovitost.

Otvoreno 3000 novih radnih mjesta

S edukacijom građana i javnog sektora se započelo još prije 10-ak godina, a promotivne kampanje su opet intenzivirale kad se počelo s davanjem poticaja. Istraživanje koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost proveo u suradnji s udrugom DOOR, Energetskim institutom Hrvoje Požar te agencijom Medianet pokazalo je kako čak 78% građana smatra da poznaje pojam energetske učinkovitosti, kao i razne proizvode koji se spominju u tom kontekstu. Većina ispitanika je upoznata sa štednim žaruljama, učinkovitim uređajima i izolacijom. Visoki postotak od čak 78% stanovnika redovito prati svoje režijske troškove, a 73% ih razmišlja o tome kako ih smanjiti. Oni koji su to uspjeli napraviti uz pomoć programa sufinanciranja, izuzetno su zadovoljni svim učincima energetske obnove te su uštede u većini slučajeva premašile njihova očekivanja. U praksi se pokazalo da energetski obnovljene zgrade više štede i više vrijede.

Razlog je to i ogroman interes koji su građani pokazali za prvi program sufinanciranja obnove višestambenih zgrada iz EU fondova, na kojem je odobreno čak 560 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Oko 60-ak zgrada je već završeno, a stanari spremno dočekuju svoju prvu ogrjevnu sezonu. Međutim, stanje nije puno drugačije ni u javnom sektoru te je Adrian Joyce, direktor kampanje Renovate Europe inspiriran uspjehom naše reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu istaknuo i uspjehe koje Hrvatska ima i na polju energetske učinkovitosti. “Hrvatska ostvarenja u promicanju revolucije u energetskoj učinkovitosti predstavljaju postignuće kojemu treba odati priznanje, u jednakoj mjeri u kojoj su nas oduševili njihovi uspjesi na nogometnom terenu”, komentirao je Joyce, navodeći niz primjera uspješnih energetskih obnova uz pomoć ESCO modela te činjenicu da su energetske obnove otvorile čak 3000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru.

Osim višestambenih zgrada koje su dobile europska sredstva, tu su još i brojni projekti obnove škola, vrtića i ostalih javnih zgrade, ali i projekti energetske učinkovitosti u industriji. Tako je trenutno u provedbi oko 1100 projekata ukupno vrijednih 2,5 milijardi kuna za što je iz EU fondova osigurano oko 1,5 milijardi kuna.

Pružanje stručne pomoći

Uspjeh ovako velikom broju ugovorenih projekata sigurno se krije i u činjenici da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom javnih poziva, kako upraviteljima zgrada i stanarima, tako i jedinicama regionalne i lokalne samouprave, pružao stručnu pomoć kako bi što uspješnije savladali izazove složenih europskih procedura.

Direktor Fonda Dubravko Ponoš ističe kako je Fond postao nezaobilazna institucija i jamac uspješne prijave projekata na javne pozive za koje su sredstva osigurana iz europskih fondova. Tome u prilog govori i činjenica da je preko 95% projekata koji su prijavljeni uz Fondovu pomoć dobilo ugovore o sufinanciranju. “Uz stručnu podršku, nastojimo, koliko god je to moguće, u okviru zadanih procedura i naše uloge kao Posredničkog tijela razine 2, pomoći korisnicima da prebrode sve izazove i u samoj realizaciji projekata kako bi u što većoj mjeri sredstva koja su ugovorena u konačnici bila i isplaćena”, istaknuo je Ponoš.

Posla za građevinski sektor do 2020. godine zasigurno neće manjkati, pa je osim zdravijih i toplijih domova i javnih prostora te manje potrošnje energije, ovo ujedno prilika za jačanje lokalnog poduzetništva i obrta. Europska sredstva Fond će nadopuniti i onim nacionalnim, za programe koji će se fokusirati na specifične mjere, a nedavno je objavljen javni poziv za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. S 12 milijuna kuna građanima će se sufinancirati nabava i ugradnja kotlova na biomasu i dizalica topline, a za sljedeću godinu, Ponoš, najavljuje i sufinanciranje ugradnje solarnih sustava u kućanstvima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve